To je, u odnosu na nerevidirane podatke HNB-a za prvo polugodište 2012. godine, smanjenje bruto dobiti banaka za 40,98 posto, ili za 877,3 milijuna kuna. Ukupna aktiva 31 banke u Hrvatskoj na kraju lipnja 2013. iznosila je 400,1 milijardu kuna, što je 0,06 posto više nego na kraju prošle godine.

Prosječna stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala banaka u Hrvatskoj na kraju lipnja ove godine iznosila je 20,79 posto, što je za 0,62 postotna boda više nego u isto vrijeme lani (kada je ta stopa iznosila 20,17 posto).

Dvije su banke imale stopu adekvatnosti ispod HNB-ovog regulativnog minimuma od 12 posto - Centar banka 9,80 posto i Karlovačka banka 10,15 posto. Zbog neudovoljavanja zakonskim odredbama o minimalnoj stopi adekvatnosti jamstvenog kapitala u tijeku je poduzimanje supervizorskih mjera, napominju pritom iz HNB-a.

Od ukupno 31 banke dobit prije oporezivanja iskazalo je 20 banka, dok je 11 banaka zabilježilo gubitak u ukupnom iznosu od 216,9 milijuna kuna, pri čemu je pojedinačno najveći gubitak iskazala Centar banka u iznosu od 66,4 milijuna kuna.

Pad bruto dobiti u usporedbi s istom razdobljem prošle godine bilježi većina najvećih banaka, uz rijetke iznimke. Takva je iznimka i Privredna banka Zagreb (PBZ) koja je u odnosu na prvo polugodište prošle godine zabilježila rast bruto dobiti za 15,2 posto, ili za 77,1 milijun kuna, na 583,6 milijuna kuna.

Iz PBZ-a su još ranije rast dobiti objasnili prodajom većinskog udjela u tvrtki PBZ Invest slovačkom VUB Asset Managementu, a u sklopu konsolidacije društava za upravljanje investicijskim fondovima i imovinom klijenata Banke Intesa Sanpaolo, većinskog vlasnika PBZ-a.

Time je PBZ ujedno izbila na prvo mjesto po visini bruto dobiti, dok je do sada to mjesto uobičajeno držala Zagrebačka banka. No, u prvom polugodištu ove godine Zagrebačka je banka zabilježila bruto pad bruto dobiti za 33,3 posto, na 476,1 milijun kuna.

Iz te su banke prilikom objave financijskog izvješća za prvo polugodište naveli kako su im ostvareni rezultati i nadalje pod utjecajem smanjene potražnje za kreditima, nižih kamatnih prihoda, još uvijek relativno visokih troškova financiranja i povećanih troškova rezerviranja.

Slično je obrazloženje za svoje financijske pokazatelje u prvom polugodištu dala i Erste&Steiermaerkische Bank koja je zabilježila pad bruto dobiti za 54,1 posto, na 152,8 milijuna kuna. Raiffeisenbank Austria ostvarila je 71 milijun kuna dobiti prije oporezivanja, što je, usporedi li se s nerevidiranim podacima HNB-a za prvo lanjsko polugodište, pad za 78,6 posto.

Na petom je mjestu po visini bruto dobiti banka u hrvatskom državnom vlasništvu - Hrvatska poštanska banka sa 62,2 milijuna kuna, što je porast za oko 2 posto u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine. Po visini dobiti prije oporezivanja slijede OTP Banka Hrvatske s nešto više od 49 milijuna kuna (u isto vrijeme lani 33,9 milijuna kuna) te Hypo-Alpe-Adria-Bank s 35,4 milijuna kuna (u isto vrijeme lani 101,1 milijun kuna).

Među 11 banaka koje su u prvom polugodištu iskazale gubitak našla se i Societe Generale - Splitska banka koja je, prema podacima HNB-a, iskazala gubitak od 54,5 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju lani imala bruto dobit od 83,6 milijuna kuna.

Societe Generale - Splitske banke iskazala je gubitak i na kraju prvog tromjesečja ove godine, što je, kako su tada objasnili iz te banke, odraz konzervativne politike rezerviranja. Iz banke su tada također naveli da su se time dijelom već prilagodili najavljenim regulatornim promjenama u pravilima rezerviranja te da ne očekuju njihov značajan utjecaj na ukupan rezultat u ovoj godini.