Kako nam je iz nekoliko izvora, kredit je osiguran kod šest vodećih domaćih banaka - Zagrebačke, Privredne, Splitske, Raiffeisen, Erste i Hypo, a ugovor je pred skorim potpisivanjem, piše Jutarnji list.

Taj je novac državi potreban za otplatu zajmova koji joj sljedećih mjeseci dolaze na naplatu. Ono što ostane državna bi blagajna iskoristila za financiranje tekućih obveza - isplatu plaća, mirovina, socijale i ostalih proračunskih izdataka

Konzorcij banaka državi bi najvjerojatnije odobrio dva kredita - jedan u iznosu od 700 do 800 milijuna eura, a drugi od 250 milijuna eura, no postoji mogućnost i da se cjelokupan iznos objedini u jednom kreditu.

U Ministarstvu financija su to neslužbeno potvrdili ističući da je takvo zaduženje zacrtano u ovogodišnjem proračunu.

Država bi se na proljeće, doznajemo, ponovno trebala zadužiti, ovoga puta u inozemstvu, i to izdavanjem euroobveznica, u iznosu od najviše 750 milijuna eura, no to će ovisiti o uvjetima koji će tada vladati na tržištima.

'Ne želimo se uključivati u pregovore Vlade i banaka. Ako postignu sporazum o kreditu, HNB je spreman bankama smanjiti stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja sa 28,5 na 25 posto, čime bi se u sustav oslobodilo 840 milijuna eura', naglasio je guverner Željko Rohatinski

Prema njegovim riječima, kad je riječ o tekućem financiranju države, HNB je bankama odobrio privremeni kredit od dvije milijarde kuna koji istječe početkom veljače i središnja banka nije više spremna na slične aranžmane.

'Svako daljnje emitiranje kuna ima utjecaj na slabljenje tečaja, čija je stabilnost u interesu svih', naglasio je guverner.

Ni bankari ni poslodavci nisu željeli govoriti o detaljima zaduženja države pozivajući se na džentlmenski sporazum

Ipak, u HUP-u priznaju kako se boje da će država osim zaduživanjem “isisati” sav novac kojim banke raspolažu, što znači da gospodarstvu neće ostati gotovo ništa.