To je izvješće u proceduri Sabora koji će po prvi put u svojoj povijesti raspravljati o poslovanju trgovačkih društava od posebnog državnog interesa

Izvješće sadrži analizu poslovanja 69 društava, od čega je u 21 poduzeću država većinski vlasnik.

Riječ je o društvima koja su u 2009. zapošljavala 110.504 djelatnika, stvaraju rashode od 76,8 milijardi kuna i prihode od 74,1 milijardu kuna te su u 2009. ostvarila neto gubitak (nakon oporezivanja) od 3,5 milijardi kuna. Pritom je 28 poduzeća ostvarilo dobit prije oporezivanja od jednu milijardu kuna, a 41 gubitak nakon oporezivanja u iznosu 4,5 milijardi kuna.

U Izvješću se našlo šaroliko društvo poduzeća iz svih gospodarskih sektora, a posebice iz energetike, poljoprivrede, turizma, brodogradnje i financijskog sektora (jedno osiguravajuće društvo i dvije državne banke), zamjećuje Bajo, napominjući i kako je neobično da je na popisu i nekoliko poduzeća koja se nalaze na Zagrebačkoj burzi te da je riječ o tvrtkama koje su ujedno i glavni korisnici državnih jamstava.

'Pregled društava ukazuje da se utjecaj države (kroz vlasništvo pa i upravljanje) održao unatoč svim privatizacijama u posljednjih dvadeset godina', ističe Bajo.

Smatra i da se izvješće može okarakterizirati kao preliminarna kreditna analiza koja ukazuje da značajan dio društava ima strukturne probleme. Zbog tih problema poslovne banke i međunarodne financijske institucije moraju dobro razmisliti ima li ih smisla kreditno pratiti ukoliko ne obave restrukturiranje i to ne u dugom nego u što je moguće kraćem roku, naglašava analitičar IJF-a.

Drži i da su rezultati izvješća odlična prigoda Vladi da se jasno odredi o statusu većine društava u kojima država ima udio manji od 25 posto, ali i društava koja su neovisno o veličini udjela države teret državnom proračunu i poreznim obveznicima.

Napominje kako do danas ni jedna vlada nije utvrdila okvir ili strategiju privatizacije i prodaje manjinskih udjela u tvrtkama koje bi, bez upliva države u upravljačkim tijelima, mogle postati atraktivne za ulagače na tržištu kapitala.

'Povlačenje državnih udjela iz poduzeća koja primarno ne pružaju javna dobra i usluge bio bi odličan signal za veću aktivnost na tržištu kapitala. To bi sigurno pridonijelo stabilnosti, a investitorima i većinskim privatnim vlasnicima osiguralo i nove perspektive ne samo za ulaganja nego i za daljnja restrukturiranja poduzeća', smatra Bajo.

Ističe također kako bi izvješće Vladi i Saboru moglo poslužiti da jasno definiraju okvir za privatizaciju poduzeća u kojima država ima manjinske udjele te plan 'povlačenja' predstavnika države iz nadzornih i upravljačkih struktura društava; definiraju kriterija za dobivanje statusa društva od posebnog državnog interesa; ocijene troškove i koristi te očekivani financijski učinak potencijalne privatizacije dijela društava od posebnog državnog interesa, te utvrde redoslijed (strategiju) privatizacije uz utvrđivanje koraka za rješavanje strukturnih problema u financiranju i financijskoj održivosti postojećih društava; te da uvedu nagrađivanje sadašnjih i budućih članova upravnih odbora prema financijskim rezultatima društava.