Nakon sastanka u Banskim dvorima najavljeno je kako će naš najveći trgovački lanac Konzum od prekosutra pojeftiniti 365 proizvoda, a nakon toga njih još tisuću. Iz Lidla pak tvrde kako su oni cijene počeli snižavati još prije devet dana. Što je s ostalim trgovcima? Hoće li to biti kozmetičke promjene ili ozbiljna pojeftinjenja? Kakve će biti cijene hrane? Ima li Vlada mehanizme pritiska na velike trgovačke lance? O tome svemu razgovaralo se u HTV-ovoj emisiji Otvoreno
Hrvoje Bujanović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, rekao je kako su i Tommy i KTC potvrdili da će spustiti cijene za košaricu od 365 proizvoda. Rekao je kako će se cijena košarice spustiti na razinu od 31. prosinca 2022. godine, odnosno spustit će se od 3,7 do 5,7 posto, ovisno o lancu.
To će se dogoditi u sljedećim danima, od petka nadalje, rekao je Bujanović. Stručnjak za trgovinu Slobodan Školnik, koji je na čelu trgovačkog lanca koji prodaje namještaj, pitao ga je dokad će te cijene trajati.
'Do daljnjega', odgovorio je Bujanović. 'Do daljnjeg je dva dana', uzvratio je Školnik, a Bujanović je rekao da su prilikom razgovora lanci rekli da se radi o trajnim sniženjima. Bujanović je rekao i kako je ono što zabrinjava i na čemu rade - stopa inflacije kod prehrane i bezalkoholnih pića koja iznosi oko 10 posto i koja čini oko 26 posto košarice.
'Jedan od glavnih ciljeva Vlade je zaštiti standard i kupovnu moć građana, ali i gospodarstvo', rekao je Bujanović.
'Trgovci će spustiti cijene jer si ne mogu dozvoliti da im padne promet'
Stručnjak za trgovinu Drago Munjiza napomenuo je da je sektor trgovine najveći poslodavac u Hrvatskoj. 'Ova situacija nije lagana zato što dio burzovnih roba u svijetu raste 30 posto - na primjer, šećer - a istovremeno kukuruz pada 30 posto. Vrlo je teško malotrgovcima napraviti pravu zalihu u pravo vrijeme', rekao je Munjiza.
Dodao je da su trgovci zadnji u lancu te da ljudi vide cijene u trgovinama, a ne brojne cijene prije nego što roba dođe u trgovine. Poručio je kako je odgovornost trgovaca da imaju robu i brinu o 220.000 zaposlenih u sektoru, da ispunjavaju planove i poštuju zakone, a da u isto vrijeme društveno odgovorno posluju, što bi značilo da imaju prihvatljive cijene.
'Nivo hrvatskih cijena u prosjeku sličan okruženju, rekao je Munjiza, na što je urednik i voditelj Mislav Togonal rekao kako mu je kolegica koja je došla iz Njemačke rekla da je ondje jeftinije. Munjiza je rekao kako isto tako može izvući cijenu koja je niža u Hrvatskoj nego u Njemačkoj.
Rekao je i da su ljudi za vrijeme pandemije covida uštedjeli novac, te da su ga oni koji su ga imali ove godine potrošili pa su krenuli štedjeti, ili nemaju novac, što će po njemu sasvim sigurno trgovce natjerati da spuste cijene jer si ne mogu dozvoliti da im padne promet.
'Ljudi misle da je to jednostavan biznis'
Školnik je rekao da je Hrvatska liberalna demokracija sa slobodnim tržištem te da dramatične intervencije nisu zakonski moguće, a ni potrebne s obzirom na izrazito veliku konkurenciju.
'Hrvatska je mala zemlja s velikim brojem trgovačkih lanaca, rekao je, dodajući da se oni svakodnevno bore za svakog kupca i jako dobro paze koje će cijene staviti', kaže on. Školnik dodaje i kako marža nije narasla od 2019. godine - s njom se u inflaciji ništa nije dogodilo.
'Trgovci s tako malom profitabilnošću jednostavno nemaju nikakvog izbora nego da proizvođačke i dobavljačke cijene gurnu dalje na tržište', kaže. Kritizirao je ono što je opisao kao famu o pohlepi trgovaca. 'Ljudi stalno misle da je to jednostavan biznis - ti samo povećaš cijene i voziš se u Mercedesu. Nije to tako', također je poručio Školnik.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever osvrnuo se na današnju izjavu predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji je Vladine mjere nazvao farsom i poručio da bi trebalo pomoći onima kojima to stvarno, a ne svima.
'Kad bismo imali registar kućanstava, kad bismo imali cijeli niz drugih registara, u tom slučaju bi se vjerojatno moglo i bitno drukčije davati ovakve potpore, ciljano upravo na one kojima najviše treba. Međutim, u uvjetima u kojima takvih registara nema najvažnije je da se da potpora, pa makar pri tome i netko tko dobije više, tko ima veću plaću, isto tako dobro prošao u ovome', rekao je Sever.
'Građanstvu, pučanstvu u ovom je trenutku najvažnije doista da se nešto učini s hranom', poručio je.
Prepirka Severa i Školnika
Sindikalist je govoreći o rastu cijena među ostalim ustvrdio da su se 'svi dobro nabrali', što je zasmetalo Školniku, nakon čega je uslijedila prepirka. 'Čak četiri petine hrvatske inflacije uzrokovao je rast profitnih marži', rekao je Sever. 'Ljudi, nemojte to slušati, to je potpuno pogrešno', uzvratio je Školnik.
Naveo je da je prihod od prodaje po zaposlenom u trgovini u odnosu na 2019. lani rastao 7,5 posto, a inflacija je bila 14,5 posto. Školnik je rekao da je Vlada također kreator inflacije.
'Vlada proizvodi usluge, prodaje ih skupo, netko će reći, svom pučanstvu. Međutim, tu ne vidimo da je zvala načelnike općine koji se prežderavaju janjetinom da malo stanu s time. Jer to netko mora platiti, ne? Ili one odlaske u kupleraj u Austriju što se plaća karticom općine. Pa neka njih malo pozove na razgovor. Ili milijarda kuna koja je ukradena ili zamračena u Ini, a ona točno iznosi kao cijela dobit maloprodaje u hrvatskoj', rekao je Školnik.
Sever je rekao da se time ne treba opravdavati rast cijena kakav se dogodio.