Raspoloženje u hrvatskom gospodarstvu poboljšalo se u listopadu, oslonjeno na optimizam u industriji i maloprodaji i signal potrošača da planiraju manje štedjeti, pokazalo je u ponedjeljak istraživanje Europske komisije
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u listopadu za 0,9 bodova u odnosu na rujan, na 106,1 bod, izvijestila je EK. Najveći optimizam iskazali su poslovni čelnici u industriji, ohrabreni trendom u proizvodnji u proteklim mjesecima. Predviđaju znatno poboljšanje i u idućim mjesecima, pa je indeks raspoloženja porastao za 3,5 bodova u odnosu na rujan.
Menadžeri u maloprodaji signaliziraju pak znatno veće narudžbe, bolje ocjenjuju poslovne rezultate u proteklim mjesecima i očekuju dodatno poboljšanje pred kraj godine. Indeks u sektoru porastao je u listopadu za 2,1 bod.
Optimističniji su i potrošači, uz bolju ocjenu financijske situacije u kućanstvima u proteklih godinu dana i naznaku poboljšanja u prognozama za idućih 12 mjeseci. Planiraju i manje štedjeti u idućih godinu dana i ukupni indeks njihovog raspoloženja porastao je za 1,5 bodova.
U uslužnom sektoru raspoloženje se zadržalo na rujanskoj razini. Lošije poslovanje očekuju samo poslovni čelnici u građevinskom sektoru, uz pad indeksa za 1,7 bodova u odnosu na rujan.
Menadžeri u gospodarstvu u cjelini očekuju da će zapošljavati znatno manje radnika u idućim mjesecima, prema padu indeksa EEI za 2,2 boda. Smatraju i da je neizvjesnost u poslovanju ublažena u odnosu na rujan, što se očitovalo u padu indeksa EUI za tri boda u odnosu na rujan.
Suzdržana eurozona i EU
Ekonomska klima u eurozoni i EU bila je pak više-manje nepromijenjena u listopadu, pokazalo je istraživanje Europske komisije, budući da je prigušeno raspoloženje u maloprodaji neutraliziralo poboljšanje u uslužnom sektoru. Maloprodajne tvrtke lošije ocjenjuju poslovanje u proteklim mjesecima i zabrinute su zbog nagomilanih zaliha, što se očitovalo u padu indeksa u sektoru za 1,4 boda u odnosu na rujan.
Kompanije u uslužnom sektoru očekuju pak bolju potražnju u idućim mjesecima, ali lošije ocjenjuju potražnju u protekla tri mjeseca, pa je ukupni indeks ključnog sektora gospodarstva EU-a i eurozone porastao u mjesecu na izmaku za skromna 0,4 boda. Raspoloženje u industriji i u građevinskom sektoru bilo je više-manje nepromijenjeno, a značajnijih promjena nije bilo ni među potrošačima.
Menadžeri u industriji i maloprodaji namjeravaju manje zapošljavati u idućim mjesecima, za razliku od onih u uslužnom i u građevinskom sektoru sektoru, pa je ukupna vrijednost indeksa EEI bila gotovo nepromijenjena u usporedbi s rujnom.
Percepcija neizvjesnosti poslovanja u idućim mjesecima izraženija je nego u rujnu i indeks EUI porastao je za 1,1 bod, odražavajući ponajprije nesigurne procjene budućeg poslovanja u građevinskom sektoru i prognoze potrošača o pogoršanju financijske situacije u kućanstvu.
Među vodećim gospodarstvima EU-a najviše se poboljšalo raspoloženje u poljskom i španjolskom gospodarstvu, iskazano u rastu indeksa ESI za 1,4 odnosno za 1,2 boda. Zamjetno se pak pogoršalo u Francuskoj, uz pad ESI-ja za 2,9 bodova, pokazuje izvješće EK.