Komisija je u četvrtak objavila jesenske ekonomske prognoze koje predviđaju snažniji oporavak europskog gospodarstva od očekivanog nakon velikog pada u 2020. godini zbog pandemije koronovirusa. Hrvatsko gospodarstvo je među prva tri po procijenjenom rastu BDP-a u ovoj godini iza Irske, koja bi trebala rasti 14,6 posto i Estonije 9 posto.

Komisija je u ljetnim ekonomskim prognozama procjenjivala rast hrvatskog gospodarstva od 5,4 posto, a sada je to podignuto na 8,1 posto. U sljedećoj godini očekuje se rast hrvatskog gospodarstva od 5,6 posto, nešto manji u odnosu na ljetne prognoze (5,9) posto, a 2023. očekuje se usporavanje i rast od 3,4 posto. Procjene Komisije za ovu godinu nešto su niže od procjena hrvatske vlade koja očekuje rast od 9 posto. Sljedeće godine Hrvatska bi trebala imati drugi najveći rast BDP-a nakon Malte čije bi gospodarstvo trebalo rasti 6,2 posto.

“Oporavak hrvatskog gospodarstva nastavio se i u 2021., ponajviše zahvaljujući snažnoj privatnoj potrošnji i boljim od očekivanih rezultata u turističkom sektoru. Povoljna ekonomska kretanja prelila su se na tržište rada koja doživljava snažnu dinamiku zapošljavanja”, kaže se u prognozama Komisije.

Povoljni izgledi trebali bi se nastaviti u sljedeće dvije godine, razdoblje koje pokrivaju ove prognoze.

Domaća potražnja trebala bi biti glavni pokretač rasta tijekom predstojećeg razdoblja. Rast potrošnje kućanstava ostat će snažan s povoljnim kretanjima na tržištu rada. Akumulirana štednja i rast potrošačkih kredita također će pridonijeti rastu. Javna potrošnja također će pridonijeti rastu, iako se očekuje da će se taj doprinos smanjiti. Očekuje se ubrzanje investicije uz potporu Mehanizma za oporavak i otpornost te uz potporu iz prethodnog i sadašnjeg sedmogodišnjeg proračuna EU-a, zatim i zbog sredstava solidarnosti isplaćenih za oporavak od potresa. Sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost u razdoblju 2020-2023. trebala bi iznositi 5,2 posto BDP-a iz 2019. godine.

S vremenom ti će fondovi potaknuti dodatne privatne investicije, čemu će također pridonijeti povoljni uvjeti financiranja. Osim toga, reforme koje bi se trebale provesti prema planu oporavka i otpornosti trebale bi održati poslovno povjerenje, navodi Komisija.

Izvoz roba trebao bi rasti sukladno poboljšanju gospodarskih uvjeta u glavnim trgovinskim partnerima Hrvatske. Nakon ovogodišnje iznenađujuće pozitivnog izvoza usluga, kojim dominira turizam, očekuje se daljnji solidan rast u predstojećem razdoblju. Glavni čimbenici toga rasta trebali bi biti povoljni gospodarski uvjeti na glavnim emitivnim tržištima i postupna normalizacija putovanja. Unatoč očekivanom snažnom rastu robnog izvoza, trgovinska bilanca će se postupno pogoršavati zbog uvozne ovisnosti. Bilanca tekućeg računa trebala bi biti u blagom plusu.

Najveći negativni rizici za ove prognoze jesu relativno niska stopa procijepljenosti stanovništva, što bi moglo dovesti do strožih mjera radi suzbijanja pandemije te kašnjenje u obnovi od potresa.

 Kao pozitivne rizike za ove prognoze Komisija navodi mogući ulazak u šengenski prostor i eurozonu, što bi moglo povoljno djelovati na investicije i trgovinu.

 Očekuje se da će se Inflacija, koja je posljednjih mjeseci globalni fenomen, ubrzati u Hrvatskoj i dosegnuti stopu od 2,2 posto u ovoj godini nakon čega bi se trebala postupno stabilizirati. Ključni čimbenici inflacije su rast cijena energije i hrane.

 Proračunski deficit bi se ove godine trebao smanjiti na 4,1 posto BDP-a sa 7,4 posto koliko je iznosio 2020. zahvaljujući snažnom gospodarskom oporavku i postupnom napuštanju potpornih mjera. Sljedeće godine deficit bi trebao biti 2,9 posto, a 2023. 2,1 posto BDP-a.  Javni dug bi se trebao postupno smanjivati s ovogodišnjih 82,3 posto BDP-a na 79,2 posto sljedeće godine i 77,9 posto 2023. godine.

 Nezaposlenost je 2020. godine dosegnula stopu od 7,5 posto i trebala i se postupno smanjivati u sljedeće dvije godine te dosegnuti rekordno nisku razinu od 5,8 poto 2023. godine. Zaposlenost bi već ove godine trebala dosegnuti pretkriznu razinu.