U nekim zemljama dolazi do pada inflacije. 'Inflacija će ove godine u prosjeku sigurno biti niža nego prošle godine, jednoznamenkasta, ali i dalje visoka negoli smo navikli. Osjetniji pad se očekuje, ako ne u ožujku, onda u travnju', otkrio je.

'U tim mjesecima prošle godine smo imali povećanje inflatornih pritisaka, a bili smo i u tzv. kvalifikacijama za euro pa je došlo do skoka cijena. Taj podatak izlazi iz baze za računanje inflacije u 3. i 4. mjesecu pa zato očekujem da ćemo vidjeti jednoznamenkaste brojke. A uvjeren sam da će u 2023. potražnja igrati ključnu ulogu jer je u ove dvije godine zbog pomaka u lancima opskrbe, koji su bili posljedice covida i rata u Ukrajini, bilo poteškoća na strani ponude, a to je utjecalo na inflatorne pritiske. Znamo da su realne plaće pale i to se mora odraziti na potražnju i posljedično na inflaciju', rekao je Šaravanja za N1.

'Vidjeli smo da su ove članice EU koje nisu uzimale euro morale povećavati kamatne stope kako bi zaštitile svoju valutu. Mi smo sada prvi puta u rukama EU kada je pitanje monetarna politika, a naš je guverner u vrhu ECB-a i eurozona je sada u fazi dizanja kamatnih stop', dodao je.

'Preuzimanjem eura smo si otvorili lepezu mogućnosti, na primjer imamo veći pristup tržištu, a to se odnosi na američko tržište koje je najveće na svijetu i ako se tamo ne uspijete zadužiti onda ste stvarno u problemu', tvrdi.

'Ja bih rekao da je globalna ekonomija u nekom međuprostoru. Svjedoci smo trenda pada inflacije, neki indikatori nagovješćuju osjetni pad', dodao je.

Što se tiče energetske krize Šaravanja tvrdi da smo najgori scenarij izbjegli. 'Postojala je opasnost nakon što je krenuo rat u Ukrajini, ali vidimo da sad i cijena plina pada i nastavi li se to onda je manji rizik za novi šok. Vraćam se na stav da će potražnja, na globalnoj razini, odigrati svoje', zaključio je.