'Hrvatska se pridružuje EU iz slabe pozicije, ulazi kao južnjačka ekonomija u kojoj troškovi države iznose 40 posto BDP-a, socijalni troškovi 13 posto BDP-a, a ono što posebno zabrinjava je 80. mjesto na ljestvici Doing Business. Hrvatska je po lakoći poslovanja među najgorima u Europi, slično kao i Grčka', rekao je Indermit Gill.

Prema Gillovom izvješću većina europskih zemalja ima dobre rezultate s obzirom na trgovinu i financije, brojne zemlje uspješne su na području poduzetništva i inovacija, ali malo ih bilježi dobre rezultate na području rada i državne uprave. Kako bi Europa ostala 'supersila životnog stila' s najvišom kvalitetom života na planetu, treba unaprijediti državne uprave i poboljšati konkurentnost tržišta radne snage. Ako Hrvatska želi biti dio tog europskog sjaja, u kojem su siromašne zemlje dosezale razinu visokog dohotka, treba biti fiskalno disciplinirana, poručio je ekonomist Svjetske banke.

Iz publike je izvješće 'Zlatni rast: vraćanje sjaja europskom gospodarskom modelu' komentirao ekonomist PBZ-a Marko Škreb, nekadašnji guverner HNB-a, primijetivši da Gill u svom izvješću (u kojemu većina podataka se odnosi na razdoblje do 2008.) uopće ne spominje krizu u eurozoni i probleme europskih banaka. Gill mu je odgovorio da mnogim zemljama u EU i dalje ide dobro te da je ovo izvješće zapravo upozorenje Europi što bi sve mogla izgubiti.

Ekonomist Svjetske banke kazao je kako nitko nije pitao koja će europska zemlja postati nova Njemačka ili Švedska pa si je sam odgovorio na to pitanje kazavši da se kladi na Portugal, koji vrlo ozbiljno provodi reforme.

Iako u većini grafova na kojima se u izvješću spominje, Hrvatska bilježi loše pokazatelje; u jednome je zabljesnula, što je neke iznenadilo, jer je navedena kao pozitivan primjer zemlje s financijskim stranim izravnim ulaganjima. Za to je zaslužna dobra kapitaliziranost banaka i HNB koji je dobro radio svoj posao, objasnio je Gill.