Glavni ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka postali su malo pesimističniji. Za razliku od srpanjske prognoze u kojoj su u 2014. očekivali pad BDP-a od 0,7 posto, sada očekuju pad od 0,8 posto, a za 2015. prognoziraju pad od 0,2 posto umjesto rujanske prognoze rasta od 0,7 posto, pokazuje anketa Hrvatske udruge banaka
Glavni razlog promjene očekivanja za sljedeću godinu leži u većem pesimizmu ekonomista banaka u pogledu kretanja na najvažnijim izvoznim tržištima. Ekonomisti su u srpnju očekivali da će realni izvoz 2015. rasti po stopi od 4,5%. Sada se prosječno očekivanje spustilo na 2,9%. Na to su vjerojatno utjecale zabrinjavajuće indicije o kretanjima u njemačkom gospodarstvu.
Međutim, prosječno očekivanje pada realnog BDP-a za 2015. nije osobito reprezentativno – ne misle svi isto. Troje ekonomista očekuje pad, od kojih je najveći 0,5%; dvoje su na nuli, a jedan i dalje očekuje rast za skromnih 0,2%.
U analizi HUB-a ističe se da bez obzira na varijacije prognoza inozemne potražnje, sve prognoze promjena realnog BDP-a variraju unutar intervala ekonomske letargije (od -1% do +1%). To daje naslutiti da se gospodarstvo zadržava u zoni stagnacije zbog djelovanja
dubljih, fundamentalnih razloga, koji nemaju mnogo veze s kratkoročnim makroekonomskim fluktuacijama i inozemnom potražnjom.
U detaljima prognoza se pokazuje da nema posebnih iznenađenja. Realna javna potrošnja i dalje će se smanjivati (-1,9% ove i -1,5% sljedeće godine). Realna osobna potrošnja također će padati, ali po slabijim i sve sporijim stopama (-0,6% ove i -0,2% sljedeće godine).
357591, 358330, 352838, 357283
Investicije bi nakon dodatne kontrakcije ove godine (-2,8%) sljedeće godine konačno mogle zabilježiti blagi rast od 0,5%.
Stopa nezaposlenosti će rasti, ali vrlo blago: do 17,7% potkraj ove i 17,9% potkraj sljedeće godine. Nakon stagnacije cijena ove godine, inflacija bi se sljedeće mogla blago razbuditi. No i dalje će se zadržati bitno niže od povijesnog prosjeka.
Ekonomisti otvoreno prognoziraju neuspjeh fiskalne konsolidacije. Deficit opće države prema ESA metodologiji ove godine očekuju oko 5,7%, a sljedeće na gotovo neprimjetno manjih 5,5%.
Prognoza javnog duga podudara se s Vladinom, što bi neizravno moglo značiti da i Vlada očekuje približno iste brojke kada se prevedu na međunarodno usporedive ESA standarde.
Omjer javnog duga i BDP-a iznosit će oko 82% potkraj ove, i oko 87% potkraj sljedeće godine. Tekući račun bilance plaćanja ostat će u suficitu između 0,7% i 0,8% BDP-a, a krediti privatnom sektoru nastavit će pad po stopi od 1,3% ove godine, dok se u 2015. očekuje njihova stagnacija.