To je skoro 20 tisuća više nego prošle godine, kada je s 1. siječnjem stupio na snagu novi Zakon o strancima i ukinut je sustav određivanja godišnjih kvota te su u 2021. godini izdane ukupno 82 tisuće dozvola.

Da Hrvatska sada ide prema rekordnom broju stranih radnika jasno je već iz podatka da je MUP do polovice svibnja ove godine izdao 45.829 tih dozvola, a lani je taj broj bio premašen tek usred ljeta.

Početkom kolovoza 2021. godine bilo je, naime, izdano oko 46 tisuća dozvola za državljane trećih zemalja, kako su nas tada izvijestili iz MUP-a, pri čemu ih najviše bilo u djelatnosti graditeljstva (22.799) te ugostiteljstva i turizma (12.396).

Katić je najnovije podatke o kretanju broja dozvola za boravak i rad stranaca te procjenu o njihovu očekivanom broju u ovoj godini iznio na zagrebačkoj konferenciji "Ekonomija izvan okvira - naši novi susjedi na hrvatskom tržištu rada" Centra za kulturu dijaloga i Međunarodne mreže poslovnih žena, napomenuvši također da u Hrvatsku sve više dolaze radnici iz dalekih zemalja, a Nepal je tako postao peta zemlja po zahtjevima za boravak i rad. Raste i broj radnika iz Indije, Bangladeša i Filipina.

Procjene poslodavaca su da Hrvatskoj u ovogodišnjoj sezoni nedostaje oko 30 tisuća radnika, a do 19. svibnja je MUP za ugostiteljstvo i turizam izdalo 13.035 dozvola za boravak i rad strancima, dok je za sektor graditeljstva, koji je i dosad zapošljavao više stranaca od turizma, izdano 20.219 dozvola.

Kad se govori o strancima, u Hrvatskoj je i 1028 osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita, a od toga je 890 azilanata. Najviše ih je iz Sirije, Iraka, Afganistana, Irana i Eritreje. Oni se mogu zaposliti bez izdane dozvole za boravak i rad od MUP-a, ali je znatan dio njih teško zapošljiv, često zbog nepoznavanja jezika, rekao je Katić, piše novinarka Jutarnjeg lista Gordana Grgas.