Prema nekonsolidiranom financijskom izvještaju, koji obuhvaća rezultate Erste&Steiermärkische Bank d.d. (banka) bez ovisnih društava, neto dobit banke u prvoj polovici 2020. godine je 171,3 milijuna kuna, 48,4% manje u odnosu na 332,2 milijuna kuna u istom razdoblju prošle godine
Najznačajniji utjecaj na smanjenje neto dobiti imali su povećani troškovi rezervacija, koji odražavaju utjecaj trenutačne situacije povezane s epidemijom koronavirusa na cjelokupno gospodarstvo, pri čemu je važno naglasiti da su uključene i buduće projekcije temeljene na makroekonomskim očekivanjima.
Neto kamatni prihod smanjen je za 1,0%, s 808,6 milijuna kuna u prvoj polovici 2019. na 800,2 milijuna kuna u istom razdoblju 2020. godine. Istovremeno je neto prihod od naknada i provizija smanjen za 9,2% te je u prvih šest mjeseci 2020. godine iznosio 208,8 milijuna kuna, u odnosu na 229,8 milijuna kuna u prvoj polovici 2019. Neto rezultat iz trgovanja i svođenja na fer vrijednost u prvoj je polovici 2020. iznosio 82,7 milijuna kuna, 27,3% manje u odnosu na 113,8 milijuna kuna u istom razdoblju prošle godine.
Ukupna aktiva banke krajem lipnja 2020. iznosila je 71,4 milijarde kuna, odnosno 11,7% više u odnosu na kraj 2019., kada je iznosila 63,9 milijardi kuna. Ukupni krediti klijentima na dan 30.6.2020. iznosili su 44,4 milijarde kuna, 8,1% više u odnosu na 41,1 milijardi kuna krajem 2019. Ukupni depoziti klijenata banke na dan 30.6.2020. iznosili su 54,0 milijarde kuna, što je 11,4% više u odnosu na kraj prošle godine, kada su iznosili 48,5 milijardi kuna.
Neto dobit ESB grupe prije manjinskog utjecaja u prvoj polovici 2020. godine iznosila je 200,5 milijuna kuna, u odnosu na 427,6 milijuna kuna, koliko je iznosila u istom razdoblju 2019. Neto kamatni prihod ESB grupe smanjen je za 1,8%, s 1.022,7 milijuna kuna u prvoj polovici 2019., na 1.004,4 milijuna kuna u istom razdoblju ove godine. Neto prihod od provizija i naknada iznosio je 332,5 milijuna kuna, 9,8% manje u odnosu na 368,8 milijuna kuna u prvoj polovici 2019.
Ukupna aktiva ESB grupe krajem lipnja 2020. iznosila je 81,0 milijardi kuna, što je 9,6% više u odnosu na kraj 2019., kada je iznosila 73,9 milijardi kuna. Ukupni krediti klijentima na dan 30.6.2020. iznosili su 49,0 milijardi kuna, što je 8,1% više u odnosu na kraj 2019., kada su iznosili 45,3 milijarde kuna. Ukupni depoziti klijenata ESB grupe na dan 30.6.2020. iznosili su 56,8 milijardi kuna, što je 10,7% više u odnosu na kraj 2019., kada su iznosili 51,3 milijardi kuna.
Krajem lipnja ove godine formalno je okončan postupak pripajanja društva Erste Factoring d.o.o., čime je segment faktoringa postao integralni dio poslovanja i sastavni dio ponude banke. Osim osiguravanja dugoročne kvalitetne tehnološke i infrastrukturne podrške za daljnji razvoj faktoringa, cilj pripajanja je kroz sinergiju postojećeg specijaliziranog znanja o faktoringu te cjelovite savjetodavne podrške u ostalim aspektima financijskog poslovanja, koju banka pruža kroz rasprostranjenu mrežu svojih poslovnica i financijskih zastupnika, klijentima omogućiti brže i jednostavnije vođenje njihovog osnovnog poslovanja.
„Osim zadržavanja stabilnosti poslovanja, osiguravanja kontinuiteta poslovnih procesa i dostupnosti usluga klijentima u uvjetima epidemije koronovirusa, kao odgovorna institucija zauzeli smo proaktivan pristup s ciljem olakšavanja utjecaja trenutačnih okolnosti za naše klijente. Istovremeno smo nastavili s redovitim kreditnim aktivnostima, pri čemu su novi plasmani poduzećima zadržali istu dinamiku kao u usporednom razdoblju prošle godine, dok novi krediti građanima, nakon razdoblja smanjene potražnje u travnju i svibnju, također bilježe oporavak te se vraćaju prema prošlogodišnjim razinama”, istaknuo je Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische Bank d.d., komentirajući poslovni rezultat u prvoj polovici 2020. godine te dodao: “Banke u Hrvatskoj, u koordinaciji s Hrvatskom narodnom bankom i u skladu s preporukama Vlade RH, implementirale su mjere pomoći i pružile podršku hrvatskim građanima i tvrtkama u najkraćem mogućem roku, reagiravši na krizu prije no što je to slučaj u većini drugih europskih zemalja. Mjere koje su hrvatske banke ponudile svojim klijentima pratile su standarde koji se primjenjuju u većini zemalja zapadne i srednje Europe, dok je u nekim elementima hrvatski model čak i prednjačio.”