Europska komisija procjenjuje da će biti potrebno 350 milijardi eura dodatnih ulaganja kako bismo ostvarili cilj smanjenja emisija do 2030. samo u energetskim sustavima, uz 130 milijardi za druge okolišne ciljeve. EU namjerava potrošiti do 605 milijardi eura na projekte za rješavanje klimatske krize i 100 milijardi eura za projekte kojima se podupire biološka raznolikost.

Sve je veća vjerojatnost da će se iskorijeniti ulaganja u neodržive djelatnosti i imovinu jer klimatski i okolišni izazovi postaju sve veći. Nedovoljna integracija tih rizika otežava preraspodjelu sredstava i može dovesti do poteškoća tijekom prilagodbe, što će utjecati na financijsku stabilnost. U skladu s tim, propisi o okolišu moraju se dopuniti okvirom za održivo financiranje kojim se financijska sredstva usmjeravaju na ulaganja kojima se smanjuje izloženost takvim rizicima.

Budući da opseg potrebnih ulaganja znatno nadilazi kapacitet javnog sektora, glavni je cilj okvira za održivo financiranje usmjeravanje privatnih financijskih tokova u odgovarajuće gospodarske djelatnosti. Privatni interes za održiva ulaganja posljednjih se godina znatno povećao, no za njega je potreban jasan, dosljedan i čvrst okvir za održivo financiranje. EU uspostavlja taj okvir.

U sklopu ESG Akademije Hrvatske gospodarske komore 26. siječnja održat će se radionica Investiranje u održivo poslovanje, namijenjena članovima uprava i donositeljima odluka o financiranju. 'Tema je itekako aktualna, a radionicom će se dati odgovori na sva pitanja vezana uz održivost i promjene koje nam u poslovanju i financiranju donosi nova regulativa. Radionicom želimo dati jedan sveobuhvatan pogled na temu budući da postoje mnoga otvorena pitanja naših članica i da se radi o tematici koja se kontinuirano razvija i nadograđuje', rekla je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac.

Pri donošenju odluka o investiranju u održivo postoje i veći problemi nego kod tradicionalnog investiranja, kako za privatne investitore tako i za fondove. Neusporedivost izvještaja i nedostupnost podataka, financijski izračuni opravdanosti pojedinih investicija i opasnost od greenwashinga otežavaju donošenje odluka. Velik broj rejting agencija s još uvijek neujednačenim kriterijima čini situaciju još složenijom.

Temu ESG analiza i ulaganja na tržištu kapitala na radionici će predstaviti Sasja Beslik, ugledan bankar i jedan od vodećih svjetskih autoriteta u području održivog financiranja. Trenutno je Chief Investment Strategy Officer u SDG Impact Japan, rukovodio je održivim financiranjem u Nordei i ABN Amru te je nositelj ordena švedskog kralja Karla XVI Gustava. Proglašen je Mladim globalnim liderom na svjetskom forumu u Davosu 2011. te je koautor knjige Gdje raste drvo novca. S jednakim žarom i na jednako kvalitetan način obrađuje uzroke i potrebu za održivošću i očuvanjem okoliša te temu kako održivim investiranjem povećati vrijednost svoje imovine.

'Održive financije nisu više izbor pojedinih investitora, već zakonodavni statut Europske unije. Time je jasno da budući razvoj tvrtki u Hrvatskoj podrazumijeva potpuno usklađenje sa zakonodavnom praksom i principima zakona EU-a o klasificiranju svih investicija prema njihovoj klimatskoj održivosti. Naravno, ne radi se samo o zakonima, već o dugoročnom zaokretu kojIm su ovakve vrste investicija ne samo profitabilnije, već omogućavaju dugoročnu tržišnu stabilnost tvrtki. Drago mi je što opet dolazim u Zagreb i što ću pridonijeti daljnjem razvoju održivosti poslovnog sektora u Hrvatskoj', izjavio je Sasja Beslik.

Upravo je u tijeku i javna rasprava o korištenju termina ESG i/ili održivost te srodnih pojmova u nazivima fondova koju organizira Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA). Povod toj raspravi je, kao što kaže HANFA, iznimna važnost pitanja održivog financiranja te namjera postizanja transparentne, usporedive i vjerodostojne komunikacije o ESG karakteristikama i ciljevima fondova koji inkorporiraju održivost i koje ulagateljima nude društva za upravljanje fondovima. Budući da će biti sve manje financiranja koje nije održivo, osobito povoljnog, tvrtke će morati dobro razumjeti principe i pravila ako žele biti konkurentne, a i ako žele tržišno opstati.

Martina Verić, direktorica sektora za superviziju fondova i investicijskih društava iz HANFA-e održat će izlaganje o očekivanjima regulatora kod strukturiranja investicija fondovske industrije, uvažavajući ESG regulativu. Na radionici će regulatorni okvir i njegovu prognozu prezentirati Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav u Ministarstvu financiju, a o investiranju u održivo poslovanje Europske investicijske banke i standarde održivog financiranja govorit će Slađana Ćosić, direktorica ureda EIB-a u Hrvatskoj.

Vidljiva je odlučnost da se postupno minimizira svako financiranje koje ne doprinosi održivosti. Tu se ne radi samo o klimatskom utjecaju koji je hitan, već i o društvenim i upravljačkim kategorijama koje će se morati ispuniti da bi djelatnost ili kompanija bila održiva.

Tema kibernetičke sigurnosti postaje i sve važnija ESG tema i to upravo zbog rasta rizika zlouporabe infrastrukture, mreže i podataka, a njezinu vezu s održivim poslovanjem polaznicima će približiti Antonija Vojnović, information security team leader iz Spana.

Očekuje se i zanimljiva panel rasprava na kojoj će sudjelovati zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek, potpredsjednik Atlantic Grupe Neven Vranković, član Uprave Bat Adria Josip Lozančić i predsjednik Uprave Interkapitala Ivan Kurtović,. Usporedit će kutove gledanja na održivo investiranje s obzirom na organizacije iz kojih dolaze i njihova iskustva u integraciji poslovnih strategija s ESG strategijom, osobito u upravljanju imovinom te razvoju proizvoda i usluga.