Europska unija započela je krajem prošlog tjedna proces kojim bi trebala aktivirati regulativu iz sredine devedesetih kako bi zaštitila europske poduzetnike od posljedica povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz sporazuma s Iranom. Američki predsjednik Donald Trump najavio je prije desetak dana da će se SAD povući iz sporazuma koji su velike svjetske sile potpisale s Iranom sredinom 2015., kojim je bilo predviđeno ukidanje ekonomskih sankcija Iranu u zamjenu za gotovo potpuno ukidanje iranskog programa obogaćivanja urana.

Povlačenje SAD-a iz sporazuma i reaktiviranje američkih sankcija prema Iranu mogli bi ostaviti i ozbiljne posljedice na velike europske tvrtke jer su američke vlasti najavile i sankcije prema onim kompanijama koje nastave poslovati s Iranom. Neke među njima, poput osiguravateljskog diva Allianza, francuske naftne kompanije Total i danskog brodara Moller-Maersk, već su najavile povlačenje iz Irana, a pod upitnikom je i dogovoreni veliki posao proizvođača aviona Airbusa s iranskom nacionalnom aviokompanijom.

Neposredno nakon što je Trump najavio povlačenje SAD-a iz sporazuma europski politički vrh reagirao je izjavama kako povlačenje SAD-a ne znači i kraj samog sporazuma te izrazio spremnost da, dok god se Iran drži dogovorenih uvjeta iz sporazuma, dotle će on i vrijediti. Predsjednik Vijeća Europe Donald Tusk prošlog tjedna na sastanku šefova EU-a izjavio je da su se 'jednoglasno složili da će EU ostati u sporazumu dok god ga i Iran u potpunosti poštuje. Uz to, (Europska, op.a.) komisija je dobila zeleno svjetlo da bude spremna reagirati kad god su ugroženi europski interesi'.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je da je 'dužnost EU-a da zaštiti europske poduzetnike, a to se posebno odnosi na manje i srednje kompanije' te je najavio i reaktivaciju spomenute regulative. U pitanju je zakon iz 1996. godine koji tvrtkama i sudovima Europske unije zabranjuje poštivanje stranih zakona o sankcijama i propisuje da niti jedna odluka inozemnog suda koja se bazira na spornim zakonima ne važi u EU.

Zakon je prvotno napisan kako bi se spriječile negativne posljedice ekonomskog embarga koji je SAD uveo protiv Kube te sankcija povezanih s Iranom i Libijom. No zakon nikada nije stupio na snagu jer je poslužio više za stvaranje političkog pritiska zahvaljujući kojem su problemi tada i riješeni. U sadašnjoj verziji zakon bi štitio europske kompanije koje posluju s Iranom od najavljenih američkih sankcija (najavljeno povlačenje SAD-a iz sporazuma tek treba stupiti na snagu idućih mjeseci) na način da bi im zabranjivao poštivanje američkih sankcija. Sudske odluke američkih sudova kojima bi se europskim kompanijama nametale kazne također bi bile nevažeće prema europskom zakonu.

Prije nego što spomenuti zakon stupi na snagu trebalo bi ga ažurirati kako bi uključivao i sankcije koje SAD namjerava ponovo uvesti Iranu, što je proces koji će sigurno ponešto potrajati, a kako se zakon nikada zapravo nije ni primjenjivao, nepoznato je kakve bi točno posljedice mogao imati. Odredbe zasad predviđaju da bi svaka pojedina članica trebala odrediti točno kakvu kaznu bi snosile kompanije koje bi se ogriješile o odredbe samog zakona, a nagađa se da bi tvrtke koje izdašno posluju sa SAD-om mogle od svojih vlada tražiti izuzeće od primjene samog zakona.

Uz već spomenute velike međunarodne kompanije sa sjedištem u Europskoj uniji, koje su pod američkom prijetnjom najavile povlačenje iz Irana, u opasnosti od potencijalnih američkih sankcija i kazni su i europske banke koje financiraju korporacije što posluju s Iranom. Predsjednik EK Jean-Claude Juncker stoga je najavio da će Europska investicijska banka moći preuzeti financiranje tih kompanija.

Najavljeno američko povlačenje iz tzv. iranskog sporazuma samo je posljednji iz niza jednostranih poteza Donalda Trumpa kojima se američki predsjednik nada ojačati američku poziciju u globalnim političko-ekonomskim tokovima. Kao i hrpa negativnih reakcija na prijašnje odluke kojima je, primjerice, najavljivano uvođenje carina za proizvode koje SAD uvozi iz Kine ili EU-a, i ova najnovija Trumpova odluka je dočekana na nož. Procjenjuje se da će odluka američkih vlasti biti kontraproduktivna jer će u Iranu poslužiti kao argument za dodatnu radikalizaciju umjesto da utječe na promjenu vlasti koja bi bila više po ukusu Zapada.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da nije sigurna u kojoj će mjeri EU moći zaštititi svoje kompanije od posljedica američkih odluka. No očito je da su se briselski šefovi našli u nezavidnoj poziciji u kojoj moraju braniti interese europskih kompanija, kao i političku stabilnost koju je donio sporazum s Iranom, dok dugogodišnji pouzdani partner s druge strane Atlantika istovremeno povlači poteze koji to sve više otežavaju.