Europska središnja banka (ECB) potvrdila je u četvrtak kamatne stope u eurozoni na važećoj razini, istaknuvši popuštanje inflacije, ali i "slabo" gospodarstvo u uvjetima "restriktivnih" uvjeta financiranja koji su zakočili potrošnju građana i kompanija
Potvrdili su kamatnu stopu za refinanciranje banaka od 4,5 posto i kamatnu stopu na prekonoćne depozite banaka od 4,0 posto.
Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će i ubuduće kamatu od 4,75 posto.
vezane vijesti
Ponovili su i da će u budućim odlukama voditi računa da kamatne stope budu "dovoljno restriktivne", i to "sve dok bude potrebno".
Banka drži kamatne stope na istoj razini od rujna prošle godine, uz obrazloženje da inflacija slabi. U ciklusu zaoštravanja monetarne politike od srpnja 2022. do rujna 2023. podigli su ih za 4,5 postotnih bodova.
U veljači rast cijena u eurozoni usporio je na 2,8 posto, s 2,6 posto na početku godine, pokazali su izračuni europskog statističkog ureda.
Inflacija je dodatno oslabila od siječanjske sjednice, konstatiraju u ECB-u, snizivši procjenu inflacije u eurozoni u ovoj godini za 0,4 postotnih bodova, na 2,3 posto, zbog pada cijena energije.
U 2025. trebala bi se spustiti na ciljanih 2,0 posto, pokazuju novi izračuni ECB-a, i dodatno oslabiti u 2026., na 1,9 posto.
Kada se isključe energija i hrana, temeljna stopa inflacije trebala bi u ovoj godini iznositi 2,6 posto i kliznuti na 2,1 posto u 2025. U 2026. ponovo će blago oslabiti, na 2,0 posto, prognoziraju u ECB-u, neznatno snizivši procjene s kraja prošle godine.
"Iako se većina pokazatelja temeljne inflacije dodatno smanjila, domaći cjenovni pritisci još su snažni, dijelom i zbog snažnog rasta plaća", naglašavaju.
Uvjeti financiranja restriktivni su i podignute kamatne stope i dalje koče potražnju, konstatiraju, snizivši procjenu gospodarskog rasta eurozone u ovoj godini s 0,8 na 0,6 posto, uz napomenu da će "ekonomska aktivnost biti prigušena i u kratkoročnoj perspektivi.
U 2025. tempo rasta trebao bi potom ubrzati na 1,5 posto, potvrdio je ECB procjenu iz prosinca, i zadržati se blizu te razine u 2026., uz prognoziranu stopu rasta od 1,6 posto, neznatno višu no što su bili očekivali na kraju prošle godine.
"Gospodarstvo je i dalje slabo", zaključuju u ECB-u, ukazujući na kontinuirano "suzdržanu" osobnu potrošnju i slabija ulaganja. Kompanije manje izvoze, što odražava usporavanje vanjske potražnje i oslabljenu konkurentnost, objašnjavaju.
Iako istraživanja signaliziraju postupni oporavak u ovoj godini, i dalje preteže rizik da bi aktivnost mogla porasti još slabije no što se trenutno očekuje "ako utjecaj monetarne politike bude snažniji no što se očekivalo", zaključuje ECB.
Među rizicima po rast izdvojili su i potencijalno slabo svjetsko gospodarstvo i posustajanje trgovine.
