metalurgija, trgovina, izvoz...

Evo zbog čega bi pad Mariupolja bio velik ekonomski udar za Ukrajinu i simbolična pobjeda Rusije

22.03.2022 u 15:07

Bionic
Reading

Već tri tjedna ukrajinski lučki grad Mariupolj pod opsadom je ruskih snaga. Između 100.000 i 200.000 ljudi ostalo je zarobljeno u nemilosrdno bombardiranom gradu. Lokalne vlasti kažu da je uništeno 80 posto infrastrukture Mariupolja. Zbog čega armada Vladimira Putina toliko želi osvojiti ovaj grad na obali Azovskog mora?

'Pad Mariupolja bio bi ekonomski udarac Ukrajini i simbolična pobjeda Rusije. On je veliki lučki grad i baza ukrajinskih oružanih snaga. Ako Rusi žele imati kopneni koridor od separatističkih teritorija u Donbasu do Krima, moraju kontrolirati grad', kaže za Guardian Andrij Janicki s Kijevske škole ekonomije.

Mariupolj je drugi grad po veličini u regiji Doneck. Centar je metalurške industrije s nekoliko čeličana, pogona za proizvodnju teških strojeva i popravak brodova. Najveće čeličane u Ukrajini, u vlasništvu vodeće metalurške kompanije Metinvesta, nalaze se u Mariupolju. Jedna od njih, Azovstal, ovog tjedna teško je oštećena ruskim granatiranjem.

Janicki tvrdi da ruska vojska ne granatira samo civilnu infrastrukturu, već i gospodarske objekte s ciljem nanošenja što veće štete.

Mariupolj 18.2.2022.
  • Mariupolj 18.2.2022.
  • Mariupolj 18.2.2022.
  • Mariupolj 18.2.2022.
  • Mariupolj 18.2.2022.
  • Mariupolj 18.2.2022.
    +11
Mariupolj 18. ožujka 2022. Izvor: Profimedia / Autor: Story Picture Agency / Shutterstock Editorial / Profimedia

Mariupolj je također najveća trgovačka luka na obali Azovskog mora, a iz nje Ukrajina izvozi žito, željezo i čelik te teške strojeve. U 2021. glavna odredišta ukrajinskog izvoza iz Mariupolja bile su europske i bliskoistočne zemlje poput Italije, Libanona i Turske.

Luka je pretrpjela ozbiljan udarac nakon početka rata u Donbasu 2014. jer je izgubila tranzitni teretni promet s bivših tržišta, uključujući Rusiju. Nakon aneksije Krima, Rusija je izgradila most koji povezuje poluotok s kopnom i jednostrano uvela ograničenja za brodove koji prolaze kroz Kerčki tjesnac između Crnog i Azovskog mora.

Mariupolj je 2014. bio pod kratkom okupacijom proruskih snaga, a nakon što je Ukrajina izgubila kontrolu nad glavnim gradom regije, Doneckom, na obalu Azovskog mora od 2019. slilo se 96.000 ljudi iz okupiranih dijelova Donbasa.

Na Mariupolj ne polaže pravo samo takozvana Donecka Narodna Republika, koju je Rusija službeno priznala prije početka invazije, već je grad dio vizije Vladimira Putina o Novoj Rusiji - teritoriju koji se proteže preko istočne i južne Ukrajine uz obalu Crnog mora - na koju Moskva gleda kao na 'povijesno ruske zemlje'.

Zauzimanje Mariupolja također bi bila ogromna pobjeda za propagandu Kremlja jer predstavlja invaziju na Ukrajinu kao borbu protiv nacista - denacifikaciju. Grad je baza bojne Azov, bivše paravojne postrojbe s korijenima u ekstremnim desničarskim i neonacističkim skupinama. Iako njezini pripadnici čine mali dio ukrajinske nacionalne garde, ruska propaganda tvrdi da su oni odgovorni za ubojstva civila i razaranja u Mariupolju.