Bandićev prijedlog relativno je glatko prošao na Gradskoj skupštini iako ima dosta nedorečenosti.

Osnovna je ideja projekta očuvanje i obnova što više pročelja višestambenih zgrada. Ulična pročelja sufinancirat će se u iznosu od 80 posto, ostala pročelja (bočna i stražnja) u iznosu od 60 posto, a ostatak do pune vrijednosti radova pokrivat će suvlasnici zgrada. Obnova obuhvaća sufinanciranje radova i ugradnju sustava toplinske izolacije zidova i fasadnih stijena, uključujući završni sloj prema vanjskom negrijanom prostoru na zgradama.

Međutim, projekt ne predviđa sufinanciranje obnove krovova i stolarije i sanaciju vlage. Gradski zastupnik Vladimir Ferdelji upozorava na to da je glavni nedostatak Bandićeva prijedloga to što u njemu nije definirano je li glavni cilj energetska učinkovitost ili samo uređenje fasada, iz čega onda proizlaze i drugi problemi vezani uz projekt.

Energetska ili estetska obnova?

Ferdelji ističe da obnova fasada zamišljena ovim projektom ne postiže nikakve energetske učinke budući da su gubici topline u zgradama kroz fasadu oko 30 posto, a 70 posto odnosi se na gubitke koji nastaju zbog neadekvatne stolarije, krovova, podova i drugih elemenata.

Stoga je, po njegovu mišljenju, ovaj program više bavi estetskom nego energetskom obnovom.   

Zašto se sufinancira obnova ostalih dijelova fasade?

Ako primarni cilj nije energetska obnova već želja da 'Zagreb postane najljepša europska metropola', kako je rekao gradonačelnik Bandić, nije jasno zašto se sufinancira obnova bočnih i stražnjih dijelova fasada.

Koliko je sredstava osigurano u proračunu za program?

U ovogodišnjem gradskom proračunu za obnovu pročelja predviđeno je samo 32 milijuna kuna. Tim novcem može se urediti tek pedesetak zgrada, i to bez većih energetskih ušteda. To znači da bi se postojećom dinamikom u planiranih šest do osam godina moglo obnoviti 300 do 400 zgrada, a već sada postoji oko 3.000 prijava.

Upucavanje dvije milijarde kuna u projekt obnove pročelja značilo bi deset puta veće proračunske izdatke što upućuje na to da je prije riječ o predizbornom spinu nego realnim proračunskim mogućnostima.

Zašto se obnova ne financira sredstvima iz fondova Europske unije?

Na razini države već postoji program obnove pročelja putem kojeg Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja sufinancira projekte sveobuhvatne energetske obnove zgrada s udjelom od 60 posto. Stoga bilo logično da Zagreb svoj program obnove uskladi s državnim i tako poveća opseg aktivnosti i iskoristi bespovratna sredstva iz fondova Europske unije.

Može li se dvije trećina uloženog novca Gradu vratiti kroz prirez i porez?

Predstavljajući program obnove pročelja gradonačelnik Bandić pohvalio se da će se zapošljavanjem deset tisuća građevinaca na obnovi pročelja dvije trećine novca vratiti kroz porez i prirez u gradsku blagajnu. Ova računica čisti je predizborni spin jer kada bi bilo tako, značilo bi da od vrijednosti svakog građevinskog posla u Zagrebu dvije trećine otpada na prirez i porez.

Jesu li kriteriji za utvrđivanje liste prioriteta pravedni?

Za razliku od ranijih kriterija koji su favorizirali zgrade iz užeg centra, aktualni program uveo je jedinstveni pristup tako da se svi građani - suvlasnici zgrada bez obzira na lokaciju mogu pod istim uvjetima javiti na natječaj.