Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović izjavio je u četvrtak kako si Hrvatska ne smije priuštiti luksuz dugog iščekivanja formiranja Vlade i Sabora, jer je zemlja sa krhkim gospodarstvom i treba što prije formirati Vladu i krenuti s reformama
Osvrćući se na stanje i trendove u hrvatskom gospodarstvu Burilović je na Skupštini HGK rekao kako je vidljivo da su neke stvari krenule, a negativni trendovi zaustavljeni. ‘Procjena je da će rast BDP-a biti za ovu godinu 1,5 posto, no dok ne budemo imali rast 3 ili 4 posto na godišnjoj razini, teško da se može govoriti o značajnijem rastu’, kazao je.
Poručio je i kako je ‘krajnje vrijeme da kreatori politika shvate situaciju ozbiljno’. Stječe se dojam da je sve u redu, da sve funkcionira u ovom prijelaznom periodu dok se čeka formiranje Vlade, no to je samo privid. Sustav je uglavnom blokiran, javna poduzeća i ustanove u strahu i očekivanju ne donose odluke, a to je najgore, rekao je Burilović.
’Hrvatska si stvarno ne smije priuštiti luksuz da dugo iščekuje formiranje Vlade i konstituiranje Sabora. Mi smo zemlja sa krhkim gospodarstvom, nismo Belgija, Danska da možemo pola godine ili godinu dana biti bez Vlade’, istaknuo je.
Poručio je kako se Vlada mora ‘pod hitno formirati’ i krenuti sa dugo najavljivanim promjenama i reformama.
Burilović je kazao i kako je u zadnjih godinu i pol puno napravljeno u Komori. ‘Krenulo se sa strukturnim reformama, nisu još gotove, to je proces koji traje. Uskoro ćemo izaći s dokumentom HGK 2015. do 2020., želimo od Komore napraviti kvalitetan servis gospodarstvenicima’, kazao je.
’Dok su drugi pričali o reformama, Komora ih je provodila’, istaknuo je Burilović.
Voditeljica Odjela za makroekonomske analize HGK Jasna Belošević-Matić je dala kratak osvrt na gospodarstvo na kraju godine navodeći kako se nakon šest godina bilježi rast, očekuje se rast BDP-a za ovu godinu od 1,5 posto. To ohrabruje i budi optimizam, no pitanje je koliko
je on opravdan s obzirom na probleme i dubioze nacionalne ekonomije koji se godinama ne rješavaju, kaže ona. Ovogodišnji će se rast, kako je navela, ostvariti prije svega zbog rasta izvoza i dobrih rezultata u turizmu.
Hrvatska ekonomija, kako je kazala, i dalje je pod pritiskom makroekonomskih neravnoteža. To se odnosi na nisku konkurentnost, rastući javni dug, slabo upravljanje javnim sektorom i loše pokazatelje zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti. To sve ograničava dinamiku gospodarskog rasta, kazala je Belošević-Matić. Napominje kako su glavni izazovi koji nas očekuju povezani s provedbom fiskalne konsolidacije i provođenjem strukturnih reformi.
