'Posao je svakodnevan i cjelogodišnji. Preko zime ima nešto predaha, ali to je vrijeme u kojem najviše prodajemo, a glavni pčelar Marijan priprema okvire i košnice za proljeće te posjećuje edukativna predavanja i sajmove. Najviše nas veseli usred najjače paše, a to je kod nas kada cvate bagrem, sjesti ispred pčelinjaka i slušati zujanje. Kada vani ima puno hrane, pčele su nevjerojatno mirne i možete sjediti među njima bez straha da će vas napasti. Bolje je to od svake meditacije', opisuje Ela Naranđa, najmlađa pčelarka u obitelji, otkrivajući nam kakva im je bila sezona, koji su najveći izazovi i prepreke za pčelare u Hrvatskoj te koliko je OPG narastao u (prvih) 12 godina.

OPG Naranđa danas ima 90-ak pčelinjih zajednica i godišnje bi rasli za otprilike deset njih. Od prošle godine imaju pčelinjake na dvije lokacije - u Velikom Trojstvu i Zrinskom Topolovcu - na kojima je Elin djed još prije 50-ak godina držao pčele jer su paše bagrema izuzetno jake.

'Ta kombinacija s obje strane Bilogore pokazala nam se uspješnom jer smo dobili dobre prinose. Donijeli smo odluku da je trenutno stanje idealno za nas troje i da će OPG ostati samo obiteljski, plus prijatelji koji pomažu prilikom vrcanja meda', kaže naša sugovornica.

Premda ova godina nije išla na ruku velikom broju pčelara zbog pomora pčela i manjih prinosa, Ela kaže da je sezona 2022. za njezin OPG bila rekordna po prinosu meda otkad se bave pčelarstvom, za razliku od prošle, koju, kako dodaje, žele što prije zaboraviti.

'Ovo je godina s puno sunčanih dana, u proljeće nije bilo kasnog mraza koji bi uništio cvjetanje, a zajednice su nam bile jake i zdrave zahvaljujući ekološkom tretiranju pčela prije zime. Proširujemo osnovnu ponudu – bagrem, lipa i cvjetni med – s drugim pčelarskim proizvodima, poput meda u saću, peludi, čistog pčelinjeg voska i propolisa, te pokušavamo dobiti sve više matične mliječi. Imamo i Super med za podizanje imuniteta – u njemu se nalaze tri vrste meda, svježa pelud, propolis i matična mliječ. Zbog tih sastojaka on ima rok trajanja, a najbolje je uzimati žlicu meda na tašte', pojašnjava mlada pčelarka.

Kvalitetu meda redovito kontroliraju i koriste isključivo Nacionalne staklenke za med te su korisnici znaka Med hrvatskih pčelinjaka. 'Da bismo zadovoljili uvjete, svake godine dužni smo dati sve vrste meda na analizu u ovlašteni laboratorij, a tek nakon analize dobijemo naljepnice na korištenje, što garantira našim potrošačima da je proizvod kontroliranog podrijetla. Rezultate analize, koji su za sada uvijek bili vrhunski, kao i objašnjenje referentnih vrijednosti, uvijek objavljujemo na društvenim mrežama', kaže Ela.

Prošla godina je, dodaje, završila izjednačeno s obzirom na ulaganja i male prinose. Od ove godine očekuju više iako su i troškovi porasli. Primjerice, cijena jedne Nacionalne staklenke za med – koju jedino koriste kako bi kupci bili sigurni da je med kontroliran i testiran – porasla je s tri na preko pet kuna.

Ljudima približavaju kako je to raditi na pčelinjaku

Bjelovar i Zagreb njihova su najjača tržišta, na kojima su stalno prisutni, dok su Šibenik, Zadar i okolica među najvećim tržištima.

'Kupce iz Dalmacije privukla je naša komunikacija na društvenim mrežama – pokušavamo im zaista dati osjećaj kako je to raditi na pčelinjaku, što sve činimo i kada vrcamo, te pružiti edukativan sadržaj o životu i važnosti pčela. Želimo im pružiti sigurnost da je sve što radimo prirodno, ekološki i lokalno. Pomaže nam i činjenica da su cijene meda u Dalmaciji puno veće nego u kopnenom dijelu Hrvatske, a mi smo odlučili prodavati svugdje po istim cijenama jer je tako najpoštenije', ističe Ela. Šalju ga i u Istru i na otoke pa njihov med nema kamo nije putovao – na Korčulu, Vis, Pašman, Ugljan...

Pomor pčela u regiji

Dotaknuli smo se i velikog pomora pčela ove godine. Pčelari kažu da su ga uzrokovali nedozvoljeni pesticidi koje koriste poljoprivrednici. Stradala su gospodarstva kolega Eline obitelji na Bilogori, a OPG Naranđa imao je, kaže ona, sreće pa se to nije dogodilo blizu njih. No kaže da ta sreća ne može trajati vječno.

'Apeliramo na nadležne institucije i inspekciju da pokušaju ustanoviti tko koristi nedozvoljene kemikalije i tretira urod onda kada ne bi smio. Postoji pčelarska grupa s više od 35.000 članova iz svih okolnih zemalja. Nažalost, svi osim kolega iz Slovenije imaju problema s trovanjem pčela, što znači da razina svijesti i odgovornosti prema prirodi i samima sebi još uvijek nije na nivou zapadnog dijela Europe. Naš pčelinjak je okružen livadama i šumama, pa nam i to puno znači, ali ne možemo se pouzdati samo u sreću', naglašava naša sugovornica.

'Ne možemo konkurirati velikim trgovačkim lancima, uvoz meda je najveća prepreka'

Uvoz meda u pčelarstvu navodi kao najveću prepreku. Naime, prema podacima iz Evidencije pčelara i pčelinjaka, 9000 hrvatskih pčelara drži gotovo pola milijuna pčelinjih zajednica te proizvedu između 8000 i 9000 tona meda godišnje.

'Nažalost, uveze se dodatnih 2500 tona, što se uglavnom nalazi na policama trgovačkih centara i najčešće nema označenu točnu zemlju podrijetla, već se samo navodi da se radi o 'mješavini meda koji potječe iz države koja nije u EU'. A većina zemalja izvan EU-a ima puno niže standarde kada se radi o kontroli i kvaliteti prehrambenih proizvoda. Domaći pčelari, a posebno mi koji koristimo Nacionalnu staklenku i naljepnice Med hrvatskih pčelinjaka, moramo prolaziti kroz stroge godišnje kontrole.

Ne gledaju se samo kvaliteta meda i uzorci, već i broj košnica, način liječenja pčela itd. Nakon toga proizvode uglavnom plasiramo i prodajemo sami, ili na kućnom pragu ili na tržnici. Na tržnicama s pravim domaćim medom nikako cjenovno ne možemo konkurirati velikim trgovačkim lancima koji snižavaju svoje cijene, a proizvodi su im jako, jako upitni', napominje Ela.

Pravilnik o držanju pčela

Goruća tema među pčelarima posljednjih tjedana je novi Pravilnik o držanju pčela, a koji se nalazi u javnoj raspravi. Pčelari su se požalili da u ovoj verziji on 'šteti pčelarima, neodrživ je te bi mogao uzrokovati gašenje mnogih poljoprivrednih gospodarstava'.

'Trend na svjetskoj razini je da se potiče držanje pčela, čak postoji i urbano pčelarstvo – ljudi koji ih drže na vrhovima zgrada u Berlinu, Dublinu ili New Yorku. Dok cijeli svijet priča o važnosti opstanka pčela, mi donosimo pravilnike o ograničavanju pčelinjeg fonda', kaže Ela te nam pojašnjava da je najveći problem, kao i nelogičnost, bojazan da će pčele doći na bazensku vodu vikendica za odmor.

'Puno prije će doći ose nego pčele, jer izbjegavaju kloriranu vodu. Prisutnost pčela potvrđuje turistima da je područje čisto i zdravo, a to je i razlog što posjećuju ruralna područja Hrvatske', napominje naša sugovornica.

Kompletna obnova i web stranica

U 12 godina rada sva su ulaganja, kaže, bila isključivo njihova – od prvih košnica, lijekova, staklenki, etiketa, edukacija, prihrane i solarnih panela na pčelinjaku pa do ručne i sada električne vrcalice za med. Ove godine odlučili su se prijaviti za europski projekt za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava i očekuju rezultate ove jeseni.

'Nadamo se prolasku projekta jer bi to značilo kompletnu obnovu naših košnica, kupnju nove opreme, sadnju medonosnog bilja oko pčelinjaka – ukratko, olakšanje i unaprjeđenje proizvodnje meda, što nikako sami nismo u mogućnosti financirati. Drugi plan nam je izraditi web stranicu na kojoj ćemo detaljno donositi novosti s OPG-a i ponudu meda te govoriti o zdravlju i važnosti pčela', najavljuje Naranđa.