Brojne su točke neslaganja, a na jednu, koja se tiče zahtjeva da se postojeći financijski sustav iz temelja reformira, britanski premijer Gordon Brown je odgovorio porukom da novi poredak 'treba biti zasnovan na vrijednostima koje su bliske svakoj normalnoj obitelji'.
 
'Istina je da su vrline kojima se svi najviše divimo i koje osiguravaju procvat društva vrijedan rad, odgovornost, iskrenost, poduzetništvo i poštenje. To nisu vrline koje proistječu iz tržišta, to su vrline koje mi donosimo tržištu. Te vrline ne donose tržišne sile, one dolaze iz naših srca. To su vrline koje se njeguju u porodici i u školi, u našim institucijama i u našem susjedstvu', rekao je Brown. Ukratko, britanski premijer traži kapitalizam s ljudskim licem, ali kako do njega stići? Prije svega, i tu se svi slažu, treba riješiti postojeću krizu, a tu odmah nastaju neslaganja.

Dok takozvani anglosaksonski lobi - SAD i Britanija - zagovara novi stimulativni paket, odnosno ubacivanje još novca u privredu, Francuska i Njemačka se tome protive. Najprije, kažu, treba urediti financijske institucije.

'Uvjereni smo da nema smisla upumpavati sve više novca u privredu, a da prethodno nismo obnovili povjerenje u financijska tržišta. Po mom mišljenju, obnavljanje tog povjerenja je preduvjet za uspješno pokretanje stimulativnih mjera', rekao je njemački ministar financija Peer Steinbrueck.

Obnavljanje povjerenja u financijske institucije, poručuje francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, nije moguće bez uspostavljanja novog globalnog regulatornog tijela. Ta ideja se, međutim, ne dopada Amerikancima, a izgledi da se na samitu postignu nekakvi opipljivi dogovori su vrlo mali, rekao je za BBC europski urednik magazina Fortune Piter Gambel i dodao: 'Skup G20 u Londonu ipak ima vrlo velik simbolički značaj, zato je vrlo važno da lideri postignu bilo kakav, ma koliko malen dogovor. Bio bi to važan signal za svjetsku privredu i za financijska tržišta'.

Koliko god bili valjani pozivi britanskog premijera da se stvore pravednija i moralnija tržišta, oni vrlo čudno zvuče kad stižu iz usta čovjeka koji je kao ministar financija bio pobornik samo površne financijske kontrole, primjećuje britanski Guardian.

Barack Obama ima pravo, navodi Guardian, što od Kine, Japana i Njemačke traži da izdvoje još novca za oživljavanje svjetske privrede, ali pitanje je koliko je SAD pozvan da daje savjete, s obzirom da je odgovoran za aktualnu financijsku kataklizmu.

Ono što je problematično s položajem Britanije i SAD-a jest to što počiva na riječima, a ne na novcu. Obje zemlje imaju velike vanjskotrgovinske i proračunske deficite koji ograničavaju njihov manevarski prostor. S druge strane, zemlje s vanjskotrgovinskim suficitom, bile one u Aziji ili Europi, neće ni čuti za američke i britanske prijedloge. Ovo je prva ekonomska kriza u više desetljeća u kojoj postoji tako izražena neravnoteža između političkog utjecaja i financijske moći, piše Guardian.

Uoči samita Grupe 20 koji počinje sutra London je pod svojevrsnom opsadom. U glavnom gradu Velike Britanije pored najmoćnijih ljudi na svijetu okupit će se i njihovi protivnici - pripadnici antiratnih, antikapitalističkih, anarhističkih, ekoloških i drugih manje ili više radikalnih grupa, koji namjeravaju izraziti nezadovoljstvo postojećim stanjem stvari u svijetu.

Snage reda su u punoj pripravnosti, a izlozi mnogih banaka, prodavaonica i hotela u centru grada već u utorak su zabarikadirani. Bankarima i brokerima preporučeno je da u četvrtak prepoznatljiva odijela zamjene ležernijom odjećom i da se drže svojih ureda.