S porastom cijena električne energije sve je veći interes za solarnim panelima kao održivijim i dugoročno jeftinijim rješenjem. No dosad ih je na jednu kategoriju zgrada dosad bilo nemoguće postaviti – na one koje su zaštićene kao kulturna dobra. Jedna obiteljska tvrtka sad ima rješenje i za njih, a već se testira u Pompejima
Zamislite krov od glinenih crijepova koji generiraju struju, samo bez glomaznih panela koji kvare estetiku zgrade ili kuće. Baš takve crijepove od pečene gline s nevidljivim solarnim ćelijama sada izrađuje talijanska obiteljska tvrtka Dyaqua.
Njihovi izgledom konvencionalni crijepovi naime preko ručno ugrađenih fotonaponskih ćelija koji su prekriveni polimernom masom proizvode struju, piše Spiegel.
vezane vijesti
-
![Korejski nuklearni fuzijski reaktor trideset sekundi je 'držao' 100 milijuna stupnjeva Celzija]()
Korejski nuklearni fuzijski reaktor trideset sekundi je 'držao' 100 milijuna stupnjeva Celzija
-
![Država uzima energetskim tvrtkama višak prihoda od prodaje električne energije po cijeni iznad 180 eura po MWh-u]()
Država uzima energetskim tvrtkama višak prihoda od prodaje električne energije po cijeni iznad 180 eura po MWh-u
-
![Ruska tvrtka za nuklearnu energiju očekuje 15 posto veći izvoz u 2022.: 'To ni izdaleka nije maksimum']()
Ruska tvrtka za nuklearnu energiju očekuje 15 posto veći izvoz u 2022.: 'To ni izdaleka nije maksimum'
'Izgledaju poput crijepova od pečene gline koji su koristili stari Rimljani, ali proizvode struju koja nam je potrebna za osvjetljavanje freski', rekao je Gabriel Breeding, direktor Arheološkog parka Pompeji. Budući da je u Pompejima potrebno puno rasvjete, kako kaže imali su opciju držati se dosadašnjih kablova i stupova koji narušavaju vizuru starog rimskog grada ili pokušati s ovom inovacijom kojom bi mogli uštedjeti milijune eura.
Nevidljivi solarni paneli koji se koriste u Pompejima tehnički se zovu PV cigle (photovoltaic solar panel) i prvi put su proizvedene u malom gradu Camisanu Vincentinu, u talijanskoj regiji Venetu. Tvrtka Dyaqua ih je razvila i patentirala, a kako kažu, pored crijepova mogu proizvesti i kamene, drvene i betonske ploče s integriranim fotonaponskim ćelijama, pa se oni mogu postavljati na podove i zidove.
Ako se projekt s tradicionalnim fotonaponskim crijepovima u Pompejima pokaže uspješnim, testirat će se i u Grčkoj, Španjolskoj, Sloveniji, Danskoj i Mađarskoj u sklopu projekta Pocityf, koji financira EU, kojim se žele izraditi najbolji modeli za budući razvoj europskih gradova.
