Tako su u odnosu na isti mjesec lani ukupni krediti niži za 18 milijardi kuna, što je posljedično rezultiralo i najvišom godišnjom stopom pada ukupnih kredita (- 6,4 posto). U srpnju je i na mjesečnoj razini zabilježen pad kredita (za 1,2 milijarde kuna ili 0,5 posto) dok su u odnosu na kraj prošle godine ukupni krediti niži za gotovo 11 milijardi kuna, odnosno četiri posto.

Razmjerno snažan pad kredita na godišnjoj razini dijelom je posljedica konverzije, tj. djelomičnog otpisa kredita u švicarskom franku, te nastavka procesa razduživanja sektora kućanstava, čiji su krediti koncem srpnja iznosili 117,5 milijardi kuna.

Uz mjesečni pad od 700 milijuna kuna (0,6 posto), vidljiv je nastavak razduživanja sektora stanovništva na godišnjoj razini koje je prisutno već trinaesti mjesec zaredom. Promatrajući prema sektorima, zamjetan je nastavak razduživanja i u sektoru poduzeća, čiji su krediti krajem promatranog mjeseca iznosili 86,1 milijardu kuna. Na mjesečnoj razini su zabilježili pad od 790 milijuna kuna dok su na godišnjoj razini potvrdili trend pada koji datira od sredine 2012. (niži su za 4,8 milijardi kuna odnosno 5,2 posto).

'Unatoč ostvarenom oporavku gospodarstva i povećanju realnih plaća i raspoloživog dohotka potrošača, do kraja godine ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja sektora stanovništva. S druge strane, kreditna potražnja sektora poduzeća na domaćem tržištu i dalje je ograničena još uvijek razmjerno niskom gospodarskom aktivnošću. No s obzirom na to da je u ovoj godini zamijećen blag rast potražnje za kreditima u domaćoj valuti, a HNB je mjerama strukturnih operacija počeo povećavati srednjoročnu ponudu kunskih izvora po nižim kamatnim stopama, u nastavku godine očekujemo veće korištenje kunskih kredita u domaćim bankama', zaključuju analitičari RBA.