'Kompanijski interes i interes hrvatske Vlade i hrvatske države, hrvatskog društva, građana Hrvatske, Siščana u ovom je slučaju vjerojatno suprotstavljen. Sve govori da kompanija u svojim planovima ne vidi interes da ta rafinerija opstane. S druge strane, mi bi kao Vlada željeli sačuvati ta radna mjesta i da ta rafinerija opstane. Prepustite dakle sada vremenu, koje je ispred nas, da vidimo koje je to najbolje rješenje', rekao je Grčić koji je danas prisustvovao predstavljanju centara za gospodarenje otpadom.

Upitan snosi li Ina neku odgovornost - predsjednik Uprave Ine te hrvatski članovi Uprave koji će navodno glasati za zatvaranje, Grčić je kazao kako mislim da je već odgovorio na to pitanje. 'Dakle, jedno je kompanijski interes, a drugo je interes Vlade i hrvatskog društva i države u cjelini', istaknuo je.

Na upit novinara zbog čega još uvijek nismo podnijeli zahtjev za financijsku potporu za izgradnju Jadransko-jonskog koridora i autoceste za Dubrovnik, rekao je da je to zbog toga što je proces programiranja europske potpore tim projektima u tijeku i bit će dovršen vrlo brzo. Naveo je da će zahtjev za financijsku potporu biti podnijet u trenutku kada aplikacija bude gotova.

Što se tiče aerodroma Dubrovnik, napomenuo je da je već u proceduri, a što se tiče cestovnog povezivanja to će biti odmah nakon dovršetka izrade studije izvedivosti, koja je sada ugovorena ili je pred ugovaranjem i bit će završena na proljeće iduće godine, otprilike za šest mjeseci.

Čim studija pokaže koja je to opcija najbolja za cestovno povezivanje juga Hrvatske, a ja se nadam da će to biti Pelješki most i sve one spojne ceste koje su bile u projektu, tada će ići i aplikacija za korištenje EU sredstava, istaknuo je Grčić.

Dodao je da je 330 milijuna eura upravo za to već zapisano i rezervirano u programskim dokumentima. 'Ono što je najvažnije, i to je poruka koju sam neki dan iz Bruxellesa poslao, novac za to je osiguran', naglasio je Grčić.

Pritom je primjetio kako sve ove projekte oporba pokušava dovesti u pitanje, pa čak i oporba iz kraja u koji će 500 milijuna eura iz EU fondova otići u dva velika projekta, što je nezabilježeno dosad u hrvatskoj povijesti. 'Znači prije svega u Zračnu luku Dubrovnik i cestovno spajanje juga Hrvatske s ostatkom zemlje, dakle, ukupno 500 milijuna eura koje smo osigurali, koje je ova vlada ispregovarala, nitko drugi, još uvijek dovode u pitanje', kazao je.

'Ja to zaista ne razumijem. Umjesto da jednom pređu preko tih političkih razlika i kažu svaka čast, hvala vam što ste bili uporni i što ste uspjeli, unatoč protivljenjima, da tako veliki iznos novca ide u jednu relativno manju hrvatsku regiju, da ste uspjeli i da ćemo imati 500 milijuna (eura) za konačno kvalitetno, zračno i cestovno, povezivanje juga Hrvatske, da Dubrovnik više neće biti otok', rekao je Grčić.

Na upit zbog čega nas Europska komisija smatra zemljom nepovoljnom za investicije, Grčić je rekao da ne zna od kuda takvo pitanje jer u medijima dobiva potvrdu da je drugačije, da se svaki dan događa nova investicija, a mahom su to investitori iz EU.