Grci se spremaju 20. rujna izaći na nove prijevremene izbore, već pete po redu od izbijanja dužničke krize 2009. godine, jer je nedavno, nakon sporazuma o novom međunarodnom paketu pomoći 'teškom' 86 milijardi eura, koalicijska vlada premijera Aleksisa Ciprasa izgubila većinu u parlamentu.

Mukotrpni šestomjesečni pregovori s kreditorima izazvali su navalu štediša na grčke banke, a kulminacija je bila krajem lipnja kada su uvedene kontrole tijekova kapitala, a banke zatvorene.

Grčke banke su teško pogođene, pa su dodatno ograničile ono malo kreditiranja koje pružaju, strahujući zbog izloženosti zajmovima koje mnogi dužnici možda nikada neće moći vratiti. Strah od rasta nenaplativih kredita problem je ne samo bankama, već i potencijalnim ulagačima, čiji novac je potreban za njihovu dokapitalizaciju.

Grčki izgledi u bliskoj budućnosti podjednako su sumorni, primjećuje Reuters u analizi.

Atena očekuje pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2,3 posto u ovoj godini i daljnjih 1,3 posto u idućoj godini, nakon čega bi se gospodarstvo trebalo ponovno osoviti na noge. Te su projekcije Europske središnje banke (ECB), pod pretpostavkom da ne bude izvanrednih događaja, kazao je Reutersu dobro upućen izvor iz bankarskih krugova.

Stres testovi

Sporazum koji je Cipras sklopio s kreditorima obuhvaća i dokapitalizaciju banaka. Razgovori s nekim od vodećih izvršnih direktora toga sektora, kao i s međunarodnim ulagačima, sugeriraju, međutim, da to samo po sebi neće biti dovoljno da se potakne veće kreditiranje.

'Pokretanje gospodarstva i njegova financiranja putem bankarskog sustava bit će pritisnuto nizom čimbenika, uključujući političku stabilnost, provedbu reformi koje traži sporazum, uspješno zaključivanje prve ocjene napretka u listopadu i dovršetak dokapitalizacije banaka sa sudjelovanjem privatnih ulagača', kazao je Fokion Karavias, izvršni direktor Eurobanka.

Potrebe banaka bit će poznate nakon što se provede analiza kvalitete imovine, koja je u tijeku, a nakon toga stres-testovi, što bi trebalo biti zaključeno do kraja listopada. Posljednji paket međunarodne pomoći, treći toj zemlji, predviđa da se do 25 milijardi eura usmjeri u dokapitalizaciju, premda dobro upućeni izvori iz banaka kažu da će brojka vjerojatnije biti u rasponu od 10 do 15 milijardi eura.

U razgovoru za Reuters, bankarski dužnosnici također su kazali da će među vodeće četiri banke vjerojatno biti malih razlika u ocjeni njihova zdravlja. Radi se o National Bank of Greece, Alpha Bank, Eurobank i Piraeus Bank, s tim da National Bank smatraju nešto snažnijom u odnosu na ostale zbog imovine na Balkanu i u Turskoj.

No, glavni test povjerenja bit će uvjeriti privatne ulagače da ulože novac u banke. Što se više novca namakne od privatnih ulagača - od američkih hedge fondova, private equity tvrtki i ostalih specijaliziranih ulagača – to će manje novca trebati iz paketa zajmova.

Grčki fond za spašavanje banaka, koji financiraju grčki kreditori, ubrizgao je 25 milijardi eura u banke u zamjenu za dionice 2013. godine i već ima većinske udjele u National Banku, Piraeus Banku i Alpha Banku te 35 posto u Eurobanku. U međuvremenu su privatni ulagači koji su ubrizgali tri milijarde eura u grčke banke u dokapitalizaciji iz 2013. godine, te lani u njih uložili dodatnih 8,5 milijardi eura, suočeni sa smanjenjem udjela.

Loši krediti premašili 100 milijardi eura

Ono što najviše zastrašuje nisu izgubljeni depoziti, za koje jamči Europska središnja banka, a to nisu ni znatno pogođene cijene dionica, već su to zajmovi koji bi mogli postati nenaplativi, što bi moglo dovesti do većih nego što se očekivalo manjkova kapitala. Procjene govore da je u prvom ovogodišnjem kvatralu izloženost grčkih banaka lošim zajmovima premašila 100 milijardi eura, što čini oko 40,8 posto ukupnih zajmova.

Kako bi riješile taj problem banke su lani pokušale neke od njih prodati, ponajprije one prema kompanijama, koji čine glavninu njihovih loših zajmova. Piraeus Bank je osmislila sporazum o prodaji korporativnih zajmova private equity tvrtki KKR & Co LP, u sklopu kojeg bi Piraeus nastavio upravljati zajmovima, no s dolaskom Syrize na vlast, to je propalo.

Među razmatranim opcijama bila je i uspostava 'loše banke'. Iako bi novac poreznih obveznika time bio dodatno ugrožen, to bi mogla biti najbolja grčka opcija za privlačenje međunarodnih ulagača i poticanje banaka da ponovno počnu davati zajmove.

Drugo rješenje za problem loših zajmova koje predlažu izvršni direktori u grčkim bankama su prodaja konvertibilnog duga u sklopu dokapitalizacije. Te obveznice konvertiraju se u dionice i djeluju kao 'amortizeri', ako se bančin kapital smanji ispod određene granice. Ulagačima se isplaćuje veća kamata za rizik.

'Koliko je vjerojatno da će u budućnosti trebati dodatno povećanje kapitala? Hoće li grčke banke biti dovoljno kapitalizirane da podnesu taj vid isplate po obveznicama i prošire poslovanje? Ako to ne učine, onda bi obveznice mogle biti veliki rizik', kaže Justin Craib-Cox, fond menadžer u Aviva Investors.

Vremena je malo za pronalaženje rješenja koji bi zaštitio depozite u bankama. Ako prije kraja godine ne bude dovršena dokapitalizacija, što je moguće s obzirom na političku neizvjesnost, tada na snagu stupa Europska direktiva o sanaciji i likvidaciji banaka. To bi moglo rezultirati gubitcima za sve vlasnike depozita koji su veći od 100 tisuća eura.

Ako, s druge strane, brzo bude oformljena nova vlada koja se pridržava uvjeta iz paketa pomoći, Europska središnja banka bi mogla početi kupovati grčke obveznice, što bi snizilo troškove financiranje tamošnjih banaka i umanjilo vjerojatnost takvog smanjenja duga.

'Najveća pojedinačna razlika između grčkog bankarskog sustava i onih drugih europskih zemalja je politička i ekonomska neizvjesnost, koja čini veliku razliku u načinu na koji se vrši kalkulacija', kazao je Brad Palmer, izvršni potpredsjednik u tvrtki Sankaty Advisorsu.