Trend pada udjela tzv. loših kredita nastavljen je i u četvrtom tromjesečju prošle godine i taj je udio na kraju 2016. godine iznosio 13,80 posto, što je na tromjesečnoj razini smanjenje za 0,85 postotnih bodova, a na godišnjoj za 2,85 postotnih bodova, pokazuju podaci koje je u srijedu objavila Hrvatska narodna banka (HNB)
Po podacima središnje banke (prema metodologiji ESA 2010), od ukupno 261,2 milijarde kuna kredita kod banaka u Hrvatskoj krajem prošle godine 36,06 milijardi kuna je u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita.
Udio loših kredita tako je prvi put od kraja 2012. godine pao ispod 14 posto, na 13,80 posto.
Statistika HNB-a, također, pokazuje da udio loših kredita pada šesto tromjesečje za redom odnosno od sredine 2015. godine, kada je zabilježen i najveći udio od 17,34 posto.
Pad tzv. loših kredita iz središnje banke u svojim publikacijama objašnjavaju i nominalnim smanjenjem plasmana krajem prošle u odnosu na 2015. godinu, što odražava djelomični otpis kredita stanovništvu vezanih uz švicarski franak (šest milijardi kuna u razdoblju od studenoga 2015. do prosinca 2016.) te prodaju loših plasmana banaka.
U prošloj su godini, pokazuju najnoviji podaci HNB-a, banke prodale ukupno 5,97 milijardi kuna bruto knjigovodstvenog iznosa potraživanja, znatno više od 2,8 milijardi kuna djelomično nadokadivih i potpuno nenadoknadivih potraživanja koje su prodale 2015. godine.
Podaci središnje banke pokazuju da nefinancijska društva odnosno poduzeća i dalje imaju znatno veće probleme sa servisiranjem svojih obveza, ali i da se kod njih bilježi veći pad udjela tzv. loših kredita.
Krajem 2016. godine od ukupno 83,4 milijarde kuna kredita poduzećima u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih bio je iznos od 23,6 milijardi kuna, što je udjel od 28,30 posto. U odnosu na tromjesečje prije odnosno kraj rujna prošle godine taj je udio kod poduzeća smanjen za 1,69 postotnih bodova, a na godišnjoj razini, u odnosu na kraj 2015. godine, za 6,37 postotnih bodova.
Građani su krajem prošle godine imali 113,2 milijarde kuna kredita od čega je udio loših bio 10,33 posto, što je iznos od 11,7 milijardi kuna u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita. Udio tzv. loših kredita kod građana krajem prošle godine je bio 0,73 postotna boda manji nego krajem rujna 2016. godine, a 1,85 postotnih bodova manji nego krajem 2015. godine.
Stanovništvo je najviše zaduženo putem stambenih kredita. Krajem prošle godine ti su krediti iznosili 48,2 milijarde kuna, a upitna je naplata 8,17 posto tog iznosa ili 3,9 milijardi kuna.
Po iznosu kod stanovništva slijede gotovinski nenamjenski krediti s ukupno 40,7 milijardi kuna, a krajem 2016. kod tih je kredita udio loših bio 7,52 posto, što je iznos od oko 3,1 milijarde kuna.
Visoka rizičnost naplate kredita od građana pokazuje se kod ostalih kredita, gdje udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih krajem prošle godine iznosi 31,02 posto, te kod hipotekarnih kredita, gdje je udio loših 30,09 posto.
Udio loših autokredita kod građana je krajem prošle godine bio 5,64 posto, a 3,23 posto kod kredita po kreditnim karticama.
Podaci HNB-a o kvaliteti kredita po valutama pokazuju izrazit pad iznosa kredita u švicarskim francima, što je posljedica konverzije tih kredita, ali i izuzetno visoku rizičnost preostalih kredita u francima.
Po podacima HNB-a, krajem prošle godine ukupni su krediti vezani uz švicarskih franak iznosili 2,6 milijardi kuna, no, pritom je upitna naplata čak 66,31 posto tog iznosa odnosno 1,7 milijardi kuna.
Građani su krajem 2016. imali 1,6 milijardi kuna kredita vezanih uz švicarski franak, od čega je u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih iznos od gotovo 1,1 milijardu kuna, što je udjel od 66,72 posto.
Još veći je udjel loših kredita vezanih uz švicarac kod poduzeća i iznosi 77,16 posto. Naime, od 780,6 milijuna kuna kredita vezanih uz švicarski franak poduzeća imaju problema s otplatom iznosa od 602,3 milijuna kuna.
Kod kredita odobrenih u kunama bez valutne klauzule udio loših kredita je 13,08 posto, odnosno od ukupno 90,1 milijarde kuna kunskih kredita (bez valutne klauzule), djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv je iznos od 11,8 milijardi kuna.
Najviše je kredita krajem prošle godine bilo vezano uz euro, ukupno 163,9 milijardi kuna, od čega je upitna naplata 21,6 milijardi kuna, što je u ukupnim kreditima vezanim uz euro udio od 13,20 posto.
