Lucija Fioretti, Karlo Kotarac, Davor Kunovac iz Sektora istraživanja Hrvatske narodne banke (HNB) na temelju podataka iz Ankete o pouzdanju potrošača analizirali su promjene percipirane inflacije u Hrvatskoj, a zatim i uzroke recentnog razilaženja percipirane i ostvarene stope potrošačke inflacije.

Budući da neuobičajeno snažno odstupanje percipirane od ostvarene inflacije katkad upozorava i na probleme vezane uz kredibilitet i povjerenje u službenu statistiku cijena, autori su usporedili i maloprodajne cijene niza proizvoda koje objavljuje Državni zavod za statistiku (DZS) s mikropodacima o cijenama u maloprodaji glavnih trgovačkih lanaca u zemlji.

Kako su izvijestili iz HNB-a, ta usporedba upućuje na visok stupanj usklađenosti između kretanja pojedinih komponenata potrošačke inflacije koju izračunava DZS i mikropodataka o cijenama pojedinih proizvoda kojima raspolaže HNB.

U objavi je pojašnjeno da je percepcija inflacije, to jest potrošačka subjektivna ocjena porasta cijena, izrazito važna nositeljima monetarne politike jer je usko povezana s formiranjem očekivanja o budućoj inflaciji, koja su, naposljetku, važna odrednica budućih ostvarenja inflacije.

Radi kvantifikacije percipirane inflacije u Hrvatskoj autori su analizirali odgovore iz Ankete o pouzdanju potrošača, koja na uzorku od 1000 ispitanika svakog mjeseca pruža informacije o subjektivnoj ocjeni promjene cijena u proteklih 12 mjeseci.

Tako, može se zaključiti da ispitanici u prosjeku vrlo dobro uočavaju smjer kretanja inflacije, no istodobno postoji velika pristranost u percepciji inflacije, s obzirom da je ona ustrajno viša od ostvarene stope inflacije.

U posljednjih nekoliko mjeseci percipirana inflacija je snažno porasla i sada premašuje 24 posto, što je znatno više od ostvarene stope potrošačke inflacije od 3,8 posto u listopadu, istaknuli su HNB-ovi analitičari.

Osim toga, napomenuli su da prosječna percepcija inflacije raste neuobičajeno brzo u odnosu na ostvarenu inflaciju i kreće se na razinama koje su se bilježile u razdobljima kada je godišnja inflacija iznosila otprilike sedam ili osam posto, dakle više od trenutačne.

Autori su naglasili da se njihova analiza zasniva na prosječnoj percepciji inflacije svih ispitanika ankete, a ona se može znatno razlikovati od percepcije koju imaju pojedinci.

Tako, detaljnija analiza podataka otkriva kako percepcija inflacije među ispitanicima nije homogena i ovisi, između ostalog, o razini njihova dohotka.

Unatoč tome, fokus na prosječne vrijednosti omogućava usporedbu percipirane inflacije sa službenom statistikom cijena, koja se temelji na potrošačkoj košarici prosječnoga kućanstva. Stvarne se strukture potrošačkih košarica svakoga kućanstva pritom, slično kao i njihova percepcija, također dosta razlikuju, međusobno kao i u odnosu na prosječnu košaricu koju primjenjuje DZS za izračun inflacije, naveli su.

Uzroci povećane percepcije inflacije u kretanju cijena pojedinih proizvoda

Istaknuli su da uzroke povećane percepcije inflacije treba tražiti u kretanju cijena pojedinih proizvoda.

Kako bi odredili glavne generatore percepcije inflacije, to jest njezine subjektivne odrednice, autori su regresijskim modelom analizirali vezu percipirane odnosno ostvarene inflacije s pet glavnih podagregata ostvarene inflacije - energijom, prehranom (prerađeni i neprerađeni proizvodi), industrijskim proizvodima (bez prehrane i energije) te uslugama.

Udjeli pojedinih vrsta robe i usluga u potrošačkoj košarici, koje aproksimiraju regresijski koeficijenti, ne odražavaju nužno njihov doprinos ukupnoj inflaciji, već jedino predstavljaju pondere uz koje one ulaze u izračun ukupne inflacije.

"Primjerice, energija ima relativno malen ponder u inflaciji, oko 15 posto, no zbog svoje izrazite volatilnosti ima dvostruko veću važnost za njezina ukupna kretanja pa tako objašnjava otprilike 30 posto ukupne varijabilnosti inflacije. Stoga, ocjenjuje se da energija ima vrlo bitnu ulogu u formiranju percepcije potrošačke inflacije", napisali su HNB-ovi analitičari.

Nadalje, osim uz energiju percepcija inflacije snažno je vezana i uz kretanja druge kolebljive komponente inflacije - cijene prehrane, dok promjene cijena stabilnijih komponenata inflacije, poput usluga i cijena industrijskih proizvoda, potrošači u prosjeku gotovo i ne primjećuju, dodali su.

Ipak, napominju da ovakav jednostavan model koji u svrhu objašnjavanja percepcije inflacije u obzir uzima samo pet relativno širokih podagregata potrošačke inflacije, uspijeva objasniti tek otprilike dvije trećine kretanja percipirane inflacije.

"Takav rezultat pokazuje da je rastav ukupne potrošačke košarice na pet osnovnih komponenata u određenoj mjeri pregrub, nedovoljno nijansiran i da bi uzroke povećane percepcije inflacije trebalo tražiti na razini pojedinog proizvoda", pojasnili su.

No, kazali su da se iz navedenih nalaza može naslutiti da je percepcija inflacije trenutačno visoka jer pretežno rastu cijene upravo onih proizvoda i usluga koji se često konzumiraju i plaćaju jednokratno.

"Promjene cijena takvih dobara i usluga potrošači redovito primjećuju, neovisno o njihovu često niskom trošku u odnosu na trošak ukupne potrošačke košarice, a osobito ih zamijete kada se te cijene znatnije mijenjaju", naveli su iz HNB-a.

Dodali su i da je kod recentnog porasta potrošačkih cijena vrlo izražena asimetrija pa je vidljivo kako neuobičajeno snažno rastu cijene nekih ključnih prehrambenih proizvoda poput suncokretova ulja, mlijeka i mliječnih proizvoda, kruha, krumpira kao i goriva za automobile. Pritom, svi ti proizvodi pripadaju kategorijama koje najviše utječu na potrošačku percepciju inflacije.

Porast cijena zasad nije široko rasprostranjen

No, istaknuli su da, unatoč snažnom rastu cijena nekih osnovnih proizvoda iz potrošačke košarice, porast cijena zasad nije široko rasprostranjen. Udio potkomponenata indeksa cijena koje su rasle po stopi većoj od 3,9 posto, koliko je iznosila potrošačka inflacija u listopadu mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), bio je otprilike 24 posto, što upućuje na to da glavnina doprinosa porastu cijena dolazi od manjeg broja proizvoda, naveli su.

Autori su upozorili i da iznimno snažno odstupanje percipirane od ostvarene inflacije može signalizirati i određene probleme povjerenja u službenu statistiku cijena. Autori su tako, da bi se razriješile i neke sumnje koje su se pojavile u javnosti glede korištenih podataka i metodologije, usporedili cijene niza odabranih esencijalnih proizvoda koje objavljuje DZS s mikropodacima, o cijenama u maloprodaji glavnih trgovačkih lanaca u zemlji koji se redovito prate u HNB-u.

Alternativni izvori podataka uglavnom u skladu sa službenom inflacijom

Zaključili su da je kretanje cijena na koju upućuju alternativni izvori podataka uglavnom u skladu sa službenom inflacijom niza maloprodajnih proizvoda koju je izračunao DZS.

Posebno se to odnosi na esencijalne prehrambene proizvode poput mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, brašna, šećera, jaja ili ulja. U tom smislu, unatoč znatnim razlikama u primijenjenoj metodologiji, nema očitih dokaza koji bi podupirali sumnju u kvalitetu praćenja cijena pojedinih esencijalnih maloprodajnih proizvoda od strane službene statistike, zaključili su analitičari HNB-a, koji su zamijetili i da Hrvatska pripada skupini članica EU-a s najvećom zastupljenošću u ukupnoj potrošačkoj košarici prehrane i energije, koje pretežno određuju percepciju inflacije u Hrvatskoj.