Hrvatska narodna banka (HNB) u četvrtak je potvrdila da je odbila dati odobrenja za rad etičnoj banci te suglasnost za članove uprave i nadzornog odbora te banke, na što su u petak reagirali iz Zadruge za etično bankarstvo (ZEF) iz koje su poručili da su poduzeli korake potrebne da se proces licenciranja nastavi i u najkraćem mogućem roku uspješno završi.

Reagirajući u petak poslijepodne na tvrdnje upravitelja ZEF-a Gorana Jerasa da postoje propusti u rješenju središnje banke, iz HNB-a su priopćenjem izvijestili da su "cilju što potpunijeg i istinitijeg informiranja javnosti" na svojim internet stranicama objavili rješenje kojim je odbijen zahtjev za izdavanje odobrenja za rad Ebanci. 

"Ujedno napominjemo da se od potencijalnog osnivača banke očekuje da svoju sposobnost vođenja institucije dokaže kvalitetom podnesenog zahtjeva, a poznavanje i sposobnost praćenja regulative pokaže time što će zahtjev sadržavati sve propisane elemente. To ovdje nije bio slučaj", navodi se u priopćenju središnje banke. 

Pritom ponavljaju da Zadruga za etično financiranje kao osnivač Ebanke d.d. (Etične banke) nije dokazala da su osigurana sredstva za inicijalni kapital banke, što je uvjet za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije prema članku 65. Zakona o kreditnim institucijama.

"Statutom Etične banke predviđen je kapital od 80 milijuna kuna, a Zakonom o kreditnim institucijama propisan je za banku inicijalni kapital od najmanje 40 milijuna kuna. Prikupljanje takvih iznosa osnivač banke nije dokumentirao ni prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad Etične banke 11. listopada 2016. godine, niti nakon što je HNB je 15. studenog 2016. zatražio od Zadruge za etično financiranje da u roku od tri mjeseca (a ne do 31. svibnja 2017.) dostavi dodatnu dokumentaciju kojom će dokazati da je ispunjen taj, kao i svi drugi uvjeti za izdavanje odobrenja za rad", navode iz HNB-a.

Podsjećaju i da je zakonski zahtjev da sredstva za osnivanje budu izdvojena u trenutku podnošenja zahtjeva.

"Izjavljujući da bi ta sredstva bila prikupljena do 31. svibnja 2017. Jeras potvrđuje argumentaciju iz rješenja HNB-a: odobrenje za rad banke nije bilo moguće izdati jer dokaz o prikupljanom inicijalnom kapitalu banke nije bio priložen dokumentaciji. A nije niti mogao biti jer sredstva nisu ni bila prikupljena", tvrde iz središnje banke.

Nadalje navode kako je, "s obzirom da zadruga ne raspolaže potrebnim kapitalom, osnivač planirao povećanje temeljnog kapitala iz uloga članova, i to na osnovu obvezne uplate 12,5 posto iznosa traženog kredita u obliku dodatnog zadružnog uloga pravnih subjekata".

"No, tako prikupljeni kapital ne može se priznati u redovni osnovni kapital: posredno korištenje sredstava kredita za povećanje temeljnog kapitala u suprotnosti je s Uredbom (EU) br. 575/2013 koja u članku 28. stavku 1. točki b) propisuje da instrumenti kapitala moraju biti plaćeni, a da njihovu kupnju, izravno ili neizravno ne financira institucija", naglašavaju iz HNB-a.

I u današnjem priopćenju navode kako su odredbe Statuta Etične banke u suprotnosti s odredbama Zakona o kreditnim institucijama. Statut Etične banke određuje, naime, da se temeljni kapital može povećati ulozima u novcu, stvarima i pravima, što je protivno odredbi Zakona, prema kojoj se temeljni kapital kreditne institucije može povećavati samo ulozima u novcu, a samo iznimno u jasno propisanim slučajevima u pravima, dok je ulaganje stvari isključeno kao mogućnost, ponavljaju iz HNB-a.

U priopćenju ponavljaju i svoje primjedbe na Pravila ZEF-a iz kojih proizlazi da financijska snaga i eventualno buduće ponašanje zadruge kao jedinog dioničara Etične banke ovise o volji njegovih članova odnosno da se ne može realno očekivati da će zadruga kao jedini dioničar moći osigurati stabilno i dugoročno poslovanje banke u skladu s propisima.

Ponavljaju i da predloženi kandidati za predsjednicu i člana uprave etične banke te za članove Nadzornog odbora ne ispunjavaju zakonske uvjete, da iz dostavljenog prikaza planirane popunjenosti sistematiziranih radnih mjesta proizlazi da banka nije kadrovski i organizacijski sposobna pružati bankovne i financijske usluge u opsegu i na način predviđen poslovnim planom, itd.

Podnositelju zahtjeva stoji na raspolaganju pravni lijek sukladno izrijeci rješenja, a po uklanjanju nedostataka može ponoviti zahtjev, ponavljaju iz središnje banke.  

Prema samom rješenju koje je objavljeno na internet stranicama HNB-a, koje je datirano 12. svibnja 2017. godine i na 15 stranica se detaljno obrazlažu razlozi odbijanja, ZEF može pokrenuti upravni spor tužbom pred nadležnim upravnim sudom u roku 30 dana od dana dostave rješenja.