Dionice najveće njemačke banke prošlog su tjedna dotaknule najnižu vrijednost u povijesti kao posljedicu dugogodišnjeg niza problema u poslovanju koji su ozbiljno zabrinuli ulagače. Kriza u Deutsche Banku dodatno je proširila skepsu oko zdravlja europskog bankovnog sustava, a to se negativno odrazilo i na druga svjetska tržišta.

Zabrinutost oko stabilnosti poslovanja njemačke banke nije ništa nova, no ona je u posljednje vrijeme dosegnula novu razinu nakon što su se nagomilali ozbiljni udarci poslovanju i reputaciji. Prvi takav značajan udarac ljetos je došao iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Ta je institucija Deutsche Bank proglasila bankom koja nosi veći potencijalan rizik za svjetski financijski sustav nego bilo koja druga globalna banka.

Procjenu MMF-a potrebno je gledati s aspekta ponešto posebne pozicije koju Deutsche Bank ima u svjetskim financijama. Iako se, prema klasičnim pokazateljima, rijetko nalazi među deset najvećih banaka, Deutsche Bank svoj globalni značaj vuče iz vrlo važnih poslovnih odnosa i premreženosti s drugim velikim bankama.

U njemačkom bankovnom sustavu Deutsche Bank svojevrstan je izuzetak. Njemačka, kao većina kontinentalne Europe, za razliku od angloameričke tradicije, više je okrenuta bankarstvu u kojem kao način financiranja kompanija dominiraju klasični bankovni krediti. S druge strane investicijsko bankarstvo, koje uključuje izdavanje obveznica i dionica kao izvore financiranja za tvrtke, puno je razvijenije u SAD-u i Velikoj Britaniji.

Deutsche Bank početkom devedesetih, za razliku od svojih domaćih konkurenata, okrenuo se strategiji snažnog razvoja investicijskog bankarstva. Dijelom zahvaljujući ambicioznom širenju poslovanja, dijelom zahvaljujući stabilnosti njemačke ekonomije i financija, Deutsche Bank u protekla dva i pol desetljeća izrastao je u vrlo važnog globalnog igrača sa stotinjak tisuća zaposlenih u sedamdesetak država. Velik dio prihoda banke koja ima aktivu od čak 1.600 milijardi eura vezan je uz druge banke, korporacije i države, a upravo zbog te premreženosti i proglašena je vrlo rizičnom za svjetski financijski sustav.

Nakon MMF-ova, drugi veliki udarac za Deutsche Bank došao je sredinom rujna kad je američko ministarstvo pravosuđa objavilo kaznu od čak 14 milijardi dolara zbog nepravilnosti prilikom prodavanja vrijednosnica u razdoblju od 2005. do 2007. Iako je banka očekivala kaznu, iznos je bio gotovo trostruko viši od rezervi koje je pripremila za taj i druge sudske procese. Ono što je još važnije, iznos od 14 milijardi dolara nije daleko od cjelokupne trenutačne tržišne vrijednosti Deutsche Bank, kojoj je dionica od početka godine skliznula za više od 50 posto.

MMF i američko pravosuđe samo su dva izdvojena slučaja u nizu skandala koji Deutsche Bank muče već godinama. Njemačka banka koja je svoju poziciju kroz povijest izgradila dobrim dijelom financirajući potrebe tamošnje industrije čak je i financijsku krizu 2008. i 2009. podnijela puno bolje nego neki njezini drugi europski konkurenti, poput švicarskih banaka Credit Suisse ili UBS koja je morala potražiti pomoć države.

No tijekom posljednjih nekoliko godina na površinu su isplivali brojni skandali u kojima su stradali i reputacija i financije njemačke banke. Tako je otkriveno da je banka sudjelovala u namještanju cijene zlata na svjetskom tržištu, a kazna od čak 2,5 milijarde dolara sustigla ju je u procesu u kojem je s drugim velikim bankama bila optužena da je manipulirala razinom kamatne stope LIBOR o kojoj ovise financijski ugovori vrijedni čak 350 bilijuna dolara diljem svijeta.

Uz te velike skandale Deutsche Bank opterećuje i niz manjih procesa poput onoga koji je baš ovih dana započeo u Italiji. Ondje je nekoliko zaposlenika njemačke banke optuženo da je s još nekoliko bivših službenika banke Nomura i talijanske Banca Monte dei Paschi di Siena falsificiralo financijske izvještaje talijanske banke koja se također već dulje vrijeme nalazi u velikim problemima.

U komentarima su se zbog svega toga posljednjih dana mogle čuti i prognoze da bi Deutsche Bank mogla postati još jedan Lehman čime se aludiralo na katastrofu poznate velike američke investicijske banke Lehman Brothers čija je propast sredinom rujna 2008. bila okidač za financijsku i ekonomsku krizu koje su uslijedile. No situacija s Deutsche Bankom ipak je ponešto drukčija. Sama banka ima puno raznolikije izvore financiranja, a i na raspolaganju joj je hitna pomoć iz središnje banke, na kakvu Lehman nije mogao računati.

I okruženje je drukčije. Globalne banke danas su ipak stabilnije nego što su to bile krajem prošlog desetljeća, tako da čak i eventualna propast tako važnog igrača kao što je Deutsche Bank ne bi imala toliko široke posljedica kao što je to bilo u slučaju Lehmana.

Na kraju, postoji i vrlo daleka mogućnost da banci pomogne njemačka država, no njemački čelnici zasad su negirali da se priprema ikakav plan za spašavanje banke. Takav bi potez bio podložan vrlo strogim pravilima o državnim subvencijama. Usto, potez ne bi bio politički popularan, prvo jer u njemačkoj javnosti ne postoji previše podrške i razumijevanja za Deutsche Bank; a drugo zato što se njemački čelnici već godinama uporno protive bilo kakvim scenarijima unutar Europske unije u kojima države financijski pomažu propalim bankama, što je posebno otežalo situaciju u Italiji za tamošnjeg premijera Mattea Renzija

Nezahvalna situacija srezala je stoga cijenu dionica na najnižu razinu u povijesti tijekom prošlog tjedna. Tako je u petak ona pala na 9,92 eura, no nakon što je objavom reagirao glavni izvršni direktor Deutsche Banka John Cryan, dionica je pred kraj trgovanja u petak porasla na 11,69 eura, što je 10,85 posto više nego dan ranije. Naime, Cryan je u dopisu svim zaposlenima naveo da je banka predmetom teških spekulacija i da nove glasine dovode do pada cijena dionica.

Njegova tvrdnja o spekulantima kao važnom faktoru u cijeloj igri oko Deutsche Banka ima i uporište u nekoliko prošlotjednih objava. Desetak velikih hedge fondova (investicijski fondovi s posebno kompleksnim strategijama ulaganja novca koje mogu donijeti i vrlo visoku dobit, ali i vrlo velike gubitke) objavilo je da je srezalo svoju izloženost prema Deutsche Banku. Kako su hedge fondovi poznati i po tome da zarađuju i na padu cijene dionica, njihovi potezi lako mogu biti dokaz tvrdnjama šefa Deutsche Banka da je pokušavaju uzdrmati i spekulanti.

Cryan je u petak ponovio i da banka ima čak 200 milijardi eura u rezervama likvidnosti, no ono što je najviše pridonijelo blagom oporavku dionice pred kraj trgovanja su najave kako će Cryan ovog tjedna iskoristiti boravak u Washingtonu na konferenciji MMF-a da bi u pregovorima s američkim ministarstvom pravosuđa pokušao isposlovati nagodbu koja bi uključivala i puno nižu kaznu. Financijaši diljem svijeta ionako nisu očekivali da će Deutsche Bank biti primoran platiti svih 14 milijardi dolara kazne, a sada se kao realniji iznos spominje 5,4 milijarde

Tijekom vikenda svoju podršku Deutsche Banku su izrazili čelni ljudi najvećih njemačkih industrija. Jürgen Hambrecht, prvi čovjek kemijskog giganta BASF, kazao je da stoje iza Deutsche Banka, Dieter Zetsche, glavni izvršni direktor tvornice automobila Daimler uvjeren je da banka ima odličnu tradiciju, čvrste temelje i usto svijetlu budućnost, a podršku su dali i šefovi Siemensa i reosiguravateljne kuće Munich Re, kao i čelnici energetskih kompanija E.ON te RWE.

Vrlo neugodna situacija u najvećoj njemačkoj banci neće zasigurno biti riješena u nekom kratkom roku jednako kao što u kratkom roku nije ni nastala. No sve upućuje na to da ne treba ni očekivati neku katastrofu usprkos nizu skandala koji su potresli Deutsche Bank. Čak i kad bi problemi u konačnici doveli i do propasti, dobar dio svjetskih analitičara se slaže da događaj ipak ne bi imao značaj propasti banke Lehman Brothers i da je svjetski financijski sustav danas u boljem stanju nego što je to bio prije osam godina. Čak i ako njegovu tradicionalno najstabilnijem dijelu – Njemačkoj – pomalo klecaju koljena.