Hrvate se u području financijske pismenosti može ocijeniti dvojkom, rečeno je na današnjem predstavljanju rezultata pilot istraživanja "Ocjena financijske pismenosti u Hrvatskoj", koje je proveo Ekonomski institut Zagreb (EIZ).
Istraživanje provedeno krajem prošle godine na uzorku 900 građana u dobi između 18 i 60 godina, pokazuje da Hrvati od maksimalna 22 boda koja su mogli postići kombiniranim mjerenjem triju područja financijske pismenosti, prosječno osvajaju 14 bodova. To je dovoljno za dvojku iz financijske pismenosti, kaže član tima istraživača EIZ-a Edo Rajh.
Dodaje kako 82 posto anketiranih građana ima rezultat veći od 11, što je granica prolaska ili pada na testu financijske pismenosti.
Istraživanje EIZ-a pokazuje da muškarci u prosjeku financijski pismeniji od žena, a također i oni stariji od mlađih kao i obrazovaniji od manje obrazovanih.
Obrazovanje se ujedno pokazalo i kao ključna varijabla, koja najznačajnije utječe na financijsku pismenost. Istraživači pri tome napominju da klasično obrazovanje svakako pridonosi financijskoj pismenosti, ali je nedovoljno za bitniji iskorak u tom području.
Zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe Gordana Letica, recimo, upozorava da djeca sve do mature u školskim programima ne uče što je žiro, a što tekući račun!
Jedan od zaključaka je i da visina dohotka kućanstva pozitivno utječe na financijsku pismenost, što će reći da materijalno bolje stojeća kućanstva iskazuju bolju financijsku pismenost od onih koja su u tom pogledu skromnija.
Voditeljica istraživanja Maja Vehovec, znanstvenica s EIZ-a, izvještavajući o trima komponentama financijske pismenosti - znanju, stavovima i uvjerenjima te ponašanju i namjerama, kaže kako nema statistički značajne razlike po tim komponentama, s obzirom na hrvatske regije. Međutim, tendencija je da građani sjeverozapadne Hrvatske ipak blago prednjače pred stanovnicima jadranske regije te središnje i istočne Hrvatske.
Što se tiče komponente znanja, istraživači su ustanovili da hrvatski građani dobro prepoznaju financijske rizike, ali slabije im ide poznavanje kamata i kamatnog računa.
Analizom stavova i uvjerenja, pokazalo se da 49 posto građana ima odgovoran financijski stav. Za samo 15 posto njih novac postoji samo da bi se trošio, a u trošenju više nego štednji uživa 41 posto anketiranih.
Podaci iz analize ponašanja i namjera pokazuju da 37 posto građana prilikom sklapanja financijskih aranžmana analizira više ponuda, ali tu je i 29 posto onih koji odluku ne donose na temelju razmatranja više ponuda.
Istraživanje je otkrilo i nekoliko žalosnih činjenica o financijskom životu hrvatskih kućanstava. Tako 50 posto anketiranih izjavljuje da im dohodak ne pokriva životne troškove, a četvrtina ih drži kako bi bez glavnog izvora prihoda mogli izdržati manje od mjesec dana. Isto tako, četvrtina je onih koji se zadužuju za podmirenje redovnih računa, za svakodnevnu potrošnju 23 posto, a za hranu 22 posto.
Na predstavljanju rezultata istraživanja kao pozitivna stvar istaknuta je objava Strateškog okvira financijskog opismenjavanja od 2015. do 2020. godine i Akcijski plan za njegovu provedbu.
Hrvatska, prema riječima viceguvernera Hrvatska narodne banke Bojana Frasa, tu ne kasni previše za drugima te podsjeća da je SAD slične dokumente donio 2012. godine.
Viceguverner smatra da je hrvatsko stanovništvo srednje i starije dobi "baštinilo kulturu inflacije" koja mu je poslužila kao lekcija iz financijskog opismenjavanja.
