Nakon usklađivanja od 7,46 posto prosječna je hrvatska mirovina za kolovoz porasla na 571,46 eura. To je iznos prosječnih starosnih, invalidskih i obiteljskih mirovina. Ako tu pribrojimo povlaštene skupine poput branitelja ili djelatnih vojnih osoba, prosječni se iznos podiže na 620,13 eura. No to umirovljenicima u Lijepoj Našoj ne predstavlja neko značajnije poboljšanje standarda. Naime prosječna mirovina iznosi tek 43,5 posto prosječne plaće, a uzevši u obzir rast cijena životnih troškova, moguće je da će i ove godine oko trećine ljudi treće životne dobi u Hrvatskoj biti u raljama siromaštva.

Ni u pojedinim susjednim zemljama situacija nije bolja. Dapače, ponegdje je znatno lošija. Usporedili smo prosječne mirovine za kolovoz iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije i Srbije s hrvatskima. Što se tiče nominalnih iznosa, situacija je najbolja u Sloveniji, a najlošija u BiH, točnije u Republici Srpskoj.

Ondje, naime, prosječna mirovina iznosi tek 302,77 eura, a u Federaciji BiH prosjek je neznatno viši - tek 369,08 eura. Ne čudi to što tamošnji umirovljenici, napose primatelji 'boračkih' mirovina, svake godine najavljuju prosvjede. Razlog nezadovoljstva je i činjenica da državne vlasti početkom svake godine moraju naći načina za isplatu mirovina, s obzirom na to da se tamošnji državni proračun donosi posebnim odlukama zbog neizvršavanja brojnih financijskih obveza prethodnih godina.

Tek mrvicu bolja situacija s mirovinama je u Srbiji, u kojoj su umirovljenici u kolovozu dobili u prosjeku 45.703 dinara, odnosno 390,56 eura. Predsjednik Aleksandar Vučić već neko vrijeme obećava da će prosječna mirovina rasti na 500 eura, a u proteklim godinama čak su imali dvoznamenkasta izvanredna usklađivanja, no to im nije puno donijelo, s obzirom na poskupljenja koja su zahvatila i susjednu zemlju.

Bitne razlike

U Crnoj Gori, koja je usvojila euro od stjecanja neovisnosti 2006. godine, mirovine su poprilično blizu hrvatskom prosjeku. One su u kolovozu prosječno iznosile 496,10 eura, pokazuju podaci Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje te zemlje.

No to je prosječni iznos mirovina bez razlika, a one se odnose na povoljniji način utvrđivanja visine mirovine uveden u kolovozu 2020. i primjenjivat će se do 31. prosinca 2030. godine. Osiguranici koji su ostvarili pravo na mirovinu od početka 2020. ili će tek steći to pravo mogu se odlučiti za ponovni izračun mirovine iz kojeg se izuzimaju najnepovoljnije kalendarske godine tijekom radnog vijeka do trajanja od najviše četvrtine navršenog efektivnog staža osiguranja.

To dovodi do rasta prosječno isplaćenih mirovina, a one su s navedenim razlikama, ali i zaostacima nakon prethodnog usklađivanja, u kolovozu iznosile 515,17 eura. Uz to, Crnogorci bi ovih dana trebali primiti još nešto veće iznose na svoje račune. Naime u rujnu je provedeno treće ovogodišnje usklađivanje te je podiglo osnovicu za izračun mirovina za 2,4 posto.

Slovenci imaju najviše mirovine

Mirovine iz svih ovih zemalja u prosjeku su niže od hrvatskih, ali ako se pogledaju zemlje bivše Jugoslavije, u ovoj kategoriji ipak ne dominiramo. Naime umirovljenici u Sloveniji primaju znatno više mirovine te su u kolovozu u prosjeku iznosile 897,12 eura.

No, kako pokazuju brojne ankete provedene u Hrvatskoj, niti to ne bi bilo dovoljno za život. Građani smatraju da je za pokrivanje osnovnih životnih troškova, koji kod starijih ljudi osim hrane i režija uključuju lijekove, potrebno više od 1000 eura.