Hrvatska je značajno napredovala na području gospodarskih sloboda, poboljšavši plasman na svjetskoj ljestvici za 24 mjesta i zauzevši 92. mjesto, ali je s 59,2 boda i dalje u kategoriji gospodarski uglavnom neslobodnih zemalja, pokazalo je u srijedu najnovije izvješće Herritage Foundationa i Wall Street Journala
Napredak za 24 mjesta odnosno za 4,1 bod u odnosu na prethodnu godinu rezultat je značajnog poboljšanja na području javne potrošnje, veće slobode ulaganja i bolje zaštite prava vlasništva, ističe se u izvješću koje je obuhvatilo 179 zemalja
Pritom zemlje s osvojenih 80 do 100 bodova spadaju u kategoriju gospodarski slobodnih, one sa 70 do 79,9 bodova uglavnom su slobodne a one sa 60 do 69,9 bodova umjereno slobodne. Zemlje koje su skupile 50 do 59,9 bodova uglavnom su neslobodne a one s manje od 50 bodova uvrštavaju se u kategoriju gospodarski represivnih.
U europskoj regiji Hrvatska je poboljšala plasman za jedno mjesto i zauzela je 37. mjesto u konkurenciji ukupno 43 zemlje, pokazuje izvješće. Usprkos poboljšanom plasmanu, i dalje je ispod regionalnog i svjetskog prosjeka, ističu autori izvješća.
Hrvatski je plasman poboljšan u kategoriji slobode poslovanja, slobode trgovine, fiskalne slobode, vladine potrošnje, slobode ulaganja, vlasničkih prava i razine korupcije. U kategoriji financijske slobode njezin je rezultat nepromijenjen u odnosu na prošlu godinu dok je pogoršanje zabilježeno u kategoriji monetarne i slobode rada.
Najveći broj bodova Hrvatska je zabilježila u kategoriji slobode trgovine, njih 87,8.
Bolje upravljanje javnim financijama, učinkovitija regulativa i konkurentniji financijski sustav zahvaljujući učinkovitom regulatornom okviru i privatizaciji izdvojeni su kao područja napretka za Hrvatsku.
Loš ukupan rezultat proizlazi iz pretjeranog miješanja vlade u gospodarstvo koje po tumačenju autora studije nagriza gospodarsku učinkovitost i fleksibilnost. Povrh visoke razine državne potrošnje, previsoka je razina državnih intervencija i u druga ključna područja gospodarstva.
Opterećujući i netransparentni administrativni propisi, posebice na lokalnoj razini, nastavljaju pritiskati poduzetnike, što se očituje u nižim razinama produktivnosti i rasta zaposlenosti, ističe se u studiji, u kojoj je među negativnim faktorima izdvojena i korupcija i miješanje politike, osobito u sudstvo.
Svijet u cijelosti bilježi trend sužavanja gospodarskih sloboda, i to zbog financijske krize koja je prošle godine prisilila vlade na usvajanje ogromnih paketa poticaja i povećanje javne potrošnje, upozoravaju autori izvješća.
Hong Kong je pritom 16. godinu zaredom zadržao poziciju gospodarski najslobodnije zemlje svijeta, s osvojenih 89,7 bodova. Na drugom je mjestu Singapur s 86,1 bodom, na trećem Australija s 82,6 bodova, na četvrtom Novi Zeland s 82,1 bodom a na petom Irska s 81,3 boda, koja je istodobno zauzela vodeće mjesto u europskoj regiji.
Drugo je mjesto u Europi pripalo Švicarskoj a slijede Danska i Velika Britanija. Među prvih 10 još su se plasirale Luksemburg, Nizozemska, Estonija, Finska, Island i Švedska. Posljednja dva mjesta pripala su Bjelorusiji i Ukrajini, koje imaju status gospodarski represivnih zemalja.
