Hrvatska je u prvom tromjesečju bila pri vrhu Europske unije po rastu BDP-a, uz bok Malti i Cipru i znatno iznad europskog prosjeka dok je povećanjem broja zaposlenih pratila slabašan tempo EU-a i eurozone, pokazali su u petak podaci europskog statističkog ureda.
U razdoblju od siječnja do ožujka gospodarska aktivnost u eurozoni porasla je, prema sezonski prilagođenim podacima, za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada se smanjila za 0,1 posto, potvrdio je Eurostat.
Podigli su pak procjenu za treće prošlogodišnje tromjesečje koja sada pokazuje stagnaciju aktivnosti pa je eurozona u drugoj polovini godine ipak izbjegla recesiju.
vezane vijesti
Gospodarstvo EU-a pratilo je na početku godine tempo rasta eurozone, uz procijenjenu stopu rasta od 0,3 posto, nakon stagnacije u razdoblju od listopada do prosinca, potvrdili su statističari važeće procjene.
Eurostat napominje i da će u razdoblju od lipnja do listopada objaviti većinu revidiranih tromjesečnih i godišnjih podataka članica o nacionalnim računima i o bilanci plaćanja, u sklopu usklađenih izmjena referentnih vrijednosti i uključivanja u izračune novih izvora podataka i promjena u metodologiji.
Izmjene pojedinih objedinjenih europskih podataka trebale bi biti "ograničene, ali ipak zamjetne" dok bi izmjene podataka nekih članica trebale biti "izraženije", navode.
Hrvatska uz Cipar
Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najsnažnije je u prvom tromjesečju porasla gospodarska aktivnost na Malti i na Cipru, za 1,3 odnosno za 1,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca.
Slijedi Hrvatska s rastom BDP-a u prvom tromjesečju za jedan posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan za dva posto, prema sezonski prilagođeni podacima.
Pad aktivnosti bilježile su samo Danska, za 1,8 posto, te Estonija i Nizozemska, za 0,5 odnosno za 0,1 posto.
U Sloveniji BDP se zadržao na razini prethodnog tromjesečja.
Skromno ubrzanje
Na godišnjoj razini gospodarstvo eurozone uvećano je u razdoblju od siječnja do ožujka za 0,4 posto, potvrdio je Eurostat važeću procjenu.
U četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju aktivnost je na području primjene zajedničke europske valute porasla za 0,2 posto.
Na razini EU-a BDP je na početku godine uvećan za 0,5 posto, neznatno snažnije no što su pokazivale dosadašnje procjene. Na kraju 2023. uvećan je za 0,3 posto.
Malta na čelu
Najsnažnije je u prvom kvartalu na godišnjoj razini poraslo gospodarstvo Malte, za 4,6 posto.
Slijedi Hrvatska s rastom BDP-a za 3,9 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim tromjesečjem. U četvrtom tromjesečju uvećan je za 4,4 posto.
U skupini je i Cipar s rastom gospodarske aktivnosti na početku godine za 3,4 posto.
Daleko najveći pad bilježila je Irska, za 5,9 posto. Slijede Estonija i Austrija s padom aktivnosti za 2,1 odnosno za 1,2 posto.
Slabašan tempo zapošljavanja
Zapošljavanje u EU i eurozoni pratilo je na početku godine tromjesečni tempo rasta aktivnosti, izračunao je Eurostat, blago podigavši procjenu za EU.
Broj zaposlenih porastao je na oba područja gotovo istim tempom kao i na kraju 2023., pokazuju Eurostatovi podaci.
Godišnja usporedba pokazuje pak blago usporavanje, uz klizanje stope zaposlenosti u eurozoni s 1,2 na 1,0 posto. U EU spustila se s 1,0 na 0,9 posto.
Hrvatska prati europski prosjek povećanjem broja zaposlenih u prvom tromjesečju za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan za 0,4 posto. Blizu je prosjeka i po povećanju broja zaposlenih u odnosu na prva tri prošlogodišnja mjeseca, uz stopu rasta od 1,1 posto. U četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju iznosila je 1,9 posto.
Istu tromjesečnu stopu rasta broja zaposlenih bilježile su na početku godine i Mađarska i Latvija dok je Italija bila uz bok Hrvatskoj po godišnjoj stopi rasta.
Rumunjska i Malta prednjačile su najsnažnijim rastom broja zaposlenih, za 2,4 posto odnosno za 1,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. U usporedbi na godišnjoj razini zamijenile su mjesta pa je najsnažniji rast bilježila Malta, za 5,8 posto, dok se Rumunjska svrstala na drugo mjesto s povećanjem broja zaposlenih za četiri posto.
