Prema informacijama iz Ministarstva, najspremniji su projekti u Osijeku, Vukovaru, Čakovcu, Vodicama i Županji, gdje je proteklih godina izrađena opsežna projektna dokumentacija neophodna za prijavu za najveće europske fondove.

Od 39 projekata na listi, najveći iznos nosi projekt u Rijeci s 112 milijuna eura, RVS Istočne Slavonije sa 75 milijuna eura, Osijek sa 72,5 milijuna eura te Zabok-Zlatar sa 72,6 milijuna eura.

'Hrvatska intenzivno radi na pripremi projekata. Do sada je uloženo preko 200 milijuna kuna u pripremu 39 projekata s indikativne liste, koji su u visokom stupnju pripremljenosti, a priprema traje od 2010. godine. Ove je godine odobreno sufinanciranje IPA sredstvima u okviru Operativnog programa zaštite okoliša ukupne vrijednosti 7,4 milijuna eura za pripremu 16 novih projekata prema prioritetima Plana provedbe vodnokomunalnih direktiva', objašnjavaju u tom ministarstvu.

Dio tih sredstava nominirat će se za financiranje iz fondova EU-a, a preostali troškovi iz proračuna lokalnih samouprava i državnog proračuna prema dokumentu 'Komponenta nacionalnog sufinanciranja vodnokomunalnih projekata sufinanciranih bespovratnim sredstvima EU-a'. Dio moraju sufinancirati i Hrvatske vode.

Ovi projekti namijenjeni su usklađivanju vodnogospodarskih standarda s europskom Direktivom o vodi za piće i Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, a novi sustavi trebali bi proraditi u roku od sljedećih desetak godina.

Prema Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, u Hrvatskoj treba izgraditi sustave odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u 294 aglomeracije s opterećenjem većim od 2.000 ES i s rokom završetka svih radova do 2023. godine, uz prijelazne rokove do 2018. i 2020. godine, ovisno o veličini aglomeracije i osjetljivosti prijemnika.

Direktiva o vodi za piće određuje da treba postići propisanu kvalitetu vode na sustavima javne vodoopskrbe s obzirom na mikrobiološke pokazatelje do kraja 2018. godine, a za kemijske parametre rok usklađenja moguće je produljiti do kraja 2021. godine.