Uprava Hrvatskih šuma obavijestila je kupce da se 20 krovnih ugovora o prodaji drvne sječke i ogrjevnog drveta radi proizvodnje električne i/ili toplinske energije smatra raskinutim jer tvrtke potpisnice nisu dostavile uporabne dozvole za svoja kogeneracijska postrojenja u ugovorenim rokovima.
Radi se o višegodišnjim ugovorima koje je bivša uprava Društva sklapala u razdoblju od 2010. do 2016. godine, a njihova vrijednost u ukupnom ugovornom razdoblju iznosi 1,16 milijardi kuna. Time će se samo u ovoj godini osloboditi 265.000 tona vrijedne sirovine za nove kupce, a za što će Hrvatske šume raspisati natječaj najkasnije u roku od 15 dana.
'Hrvatske šume kao državna tvrtka moraju štititi nacionalne interese i upravljati resursom s pažnjom dobrog gospodara. Uz to, učinkovitija upotreba sirovina i energije u svim fazama energetskog lanca jedna je od obaveza koju je Hrvatska preuzela pristupanjem Europskoj uniji što je bio dodatan razlog zbog kojeg smo odlučili raskinuti naslijeđene ugovore. Između ostalog, u njima nije bilo propisano da kupac mora dostaviti dokaze o ostvarenju prijavljene energetske učinkovitosti kogeneracijskog postrojenja zbog čega se veliki dio toplinske energije danas rasipa u zrak, umjesto da se iskoristi za sušenje pilanskih proizvoda, u staklenicima ili za grijanje stambenih zgrada', objašnjava Krunoslav Jakupčić, predsjednik uprave Hrvatskih šuma naglašavajući kako je jedan od najvažnijih ciljeva uprave kojoj je na čelu od početka 2017. godine, raščišćavanje zatečenih poslovnih odnosa i izgradnja transparentnih i održivih kriterija kako bi se ovim vrijednim resursom gospodarilo na najbolji mogući način.
vezane vijesti
Dosadašnji ugovori su bili nepovoljni i zbog zajamčene fiksne cijene robe tijekom cijelog razdoblja trajanja ugovora (14 godina) dok je istovremeno za sve ostale kupce cijena podložna promjenama na godišnjoj razini. Ovime se privilegiralo vlasnike kogeneracija budući da podaci Eurostata govore kako je cijena drvne sječke u 2015. godini bila 75% viša nego u 2005. te je nastavila rasti. Stoga će novi natječaj propisivati ukupnu godišnju učinkovitost postrojenja, indeks razvijenosti područja na kojemu postrojenja posluju, broj novozaposlenih, način korištenja toplinske energije, kao i račune za isporučenu električnu energiju kako bi se znalo tko radi i koliko proizvodi.
Tržišna potražnja za drvnom biomasom je sve veća te on postaje strateški energent među obnovljivim izvorima energije. Stoga su se Hrvatske šume opredijelile za snažan zaokret u raspolaganju ovom sirovinom kroz niz novih investicija u šumarsku opremu i tehnologiju. Jedan od posljednjih primjera je nabava tehnološki najsuvremenijeg samohodnog iverača koji u sat vremena rada od drvnog otpada može proizvesti više od 100 kubičnih metara biomase. Time se osiguravaju preduvjeti za proizvodnju zelene energije, očuvanje okoliša, ali i otvaranje novih radnih mjesta i ostanak stanovništva u ruralnim područjima.
