Direktor Sektora za istraživanje tržišta i strateško planiranje Hrvatske turističke zajednice Igor Borojević kaže kako će uspješnom sezonom smatrati premaši li Hrvatska u bilo kojem postotku projekcije UNWTO-a za 2016. za europski kontinent.

Ove će godine, kako je rekao, naglasak u promociji biti na pred i posezoni. Dodatno će se raditi na emitivnim tržištima gdje ima prostora za rast, dok je u nizu zemalja, poput Slovenije ili Slovačke, hrvatski turizam već dostigao receptivni optimum, kaže Borojević. On smatra da Hrvatskoj sve važnije postaju posezone pa se, primjerice, lanjski rujanski turistički promet izjednačio s lipanjskim.

Podsjetivši kako je hrvatski prihod od turizma 2000. godine bio tri milijade eura, a za prošlu godinu blizu osam milijardi eura, upozorio je kako bi europskoj i hrvatskoj sezoni ove godine ipak mogla naštetiti migracijska kriza.

Direktor Sektora kreditiranja Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Siniša Špoljarec rekao je da je ta banka od 2012. do 2015. godine turizmu odobrila 5,8 milijardi kuna kredita, 19 posto ukupnog plasmana. Od toga je 5,8 milijardi kuna ili 95 posto potrošeno za investicije, a tek pet posto za obrtna sredstva. HBOR turistički sektor potiče kroz 24 kreditna programa, a tako povoljni uvjeti kreditiranja kakve nudi HBOR, ne postoje nigdje u svijetu, tvrdi Špoljarec.

Od investicijskih kredita koje je turizmu dao HBOR, najviše, 30 posto, otišlo je u Istru. U zadnje tri godine, rečeno je, posredstvom HBOR-ovih kredita u turizmu je zaposleno 2085 ljudi.

Članica Uprave HBOR-a Martina Jus naglasila je kako novca za kreditiranje ima dovoljno te da HBOR samo čeka zahtjeve turističkog sektora. Trenutne kamatne stope kreću se oko tri posto, a cilj HBOR-a, kazala je, je da se one i dalje zadrže na razinama od dva do četiri posto.

Predstavnik sektora obiteljskog smještaja Nedo Pinezić kazao je međutim da je u Hrvatskoj 'slaba percepcija kreditiranja mikro poduzetništva', koje u turizmu sudjeluje s 40 posto prometa.