Jedan je to od zaključaka konferencije 'Financijska sigurnost' koju su u ponedjeljak održali medijska kuća EPH, RTL televizija i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

Ivo Bićanić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u uvodu konferencije rekao je kako za rješavanje pravih gospodarskih pitanja koje muče zemlju treba pronaći nacionalno rješenje koje neće biti prepisano s interneta.

'Svjetska ekonomija neće biti ista kao i danas i to morate uzeti u obzir. Hvalite se izvozom, a svijet usporava jer postoji manjak potražnje i višak kapaciteta. Govori se i o informacijskim tehnologijama, a Hrvatska stari. Hoćete rasti, a slučajno ste na razini staklenog plafona srednje razvijene zemlje. Lako je doći do ove faze, teško je od Hrvatske napraviti Austriju. Mi nemamo temelje za razumnu ekonomsku politiku', rekao je Bićanić.

Dodao je da nas nakon izbora i čeka stočni sajam. 'Svi će trgovati sa svima, nećemo znati tko su ministri, a i kad ih dobijemo oni će se baviti namještajem. Bolje im je da ne rade ništa nego da rade greške', zaključio je Bićanić.

Uslijedio je govor Franje Lukovića, šefa Nadzornog odbora EPH-a i bivšeg šefa Zagrebačke banke. On je objasnio zašto je konferencija nazvana 'Financijska sigurnost'. Po njemu financijska sigurnost osjećaj je koji čovjeka obuzme kad se upita hoće li sutra imati dovoljno novca da zadrži ili poboljša svoj način života.

'Sigurnost ovisi o nama samima. O tome koliko smo marljivi, o učenju, o vještinama i obitelji u kojoj smo se rodili. Ima niz faktora na koje ne možemo utjecati, poput zakona, tečaja, stabilnosti banaka i veličini javnog duga', pojasnio je.

Za Lukovića je ključno pitanja kako će se i hoće li se država znati razdužiti i podići si kredibilitet na međunarodnim tržištima. 'U političkim programima nema odgovora na to pitanje. Sjetimo se devedesetih, doba velike nesigurnosti. Uslijedile su reforme, stabilizacijski program Nikice Valentića, mirovinska reforma u vrijeme Ivice Račana. Do 2008. živjeli smo u dobrim vremenima. U bankarstvu se živjelo kao u raju jer su se krediti vraćali. Svi su se nadali da će se prosperitet nastaviti', rekao je.

Bilo je to vrijeme propuštenih prilika, veliku priliku propustio je i Borislav Škegro kad je uveo PDV-a, a taj prihod nije iskoristio bolje, dodao je Luković. Građanima je pred izbore savjetovao neka pokušaju pogoditi koja je koalicija spremnija i sposobnija za ozbiljne reforme.

'Ne vjerujte da je vođenje države drukčije od vođenje kućanstva. Tko je prezadužen mora smanjiti dug jer mu prijeti bankrot', rekao je Luković.

Odgovore na Prava pitanja davali su ministar financija Boris Lalovac, HDZ-ov Tomislav Ćorić, profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov te Igor Škrgatić iz HUP-a.

Upitan gdje smo i jesmo li financijski razvijena zemlja, Lalovac je odgovorio: 'Prava reforma na tržištu kapitala dogodila se za vrijeme Račana kada se išlo u mirovinsku reformu. Do 2008. bio je pozitivan smjer razvijanja instrumenata na financijskom tržištu. Od 2009. do danas samo smo fokusirani na recesiju. Poduzeća su se vrlo slabo restrukturirala u krizi. Ja kad sam dolazio, nisam mogao vjerovati da postoje poduzeća koja su bila blokirana po 17 godina. Teško je govoriti o razvijanju kada se osnovni zakoni nisu poštovali.'

Što se sadašnjeg doba tiče, privatni se sektor ipak preslaguje, no nedostaje još kapitala i instrumenata za mala poduzeća.

Što se tiče financijske razvijenosti, Ćorić je rekao da nju ne mogu dostići ostali segmenti gospodarstva. Zamjera što država još uvijek nije privatizirala neka od velikih poduzeća što bi pozitivno utjecalo na cjelokupnu financijsku sigurnost. 'Kad Domoljubna koalicija formira vladu, cilj nam je postaviti konzistentan zakonodavni okvir, a paralelno s tim pokretanje investicija i perpetuiranje gospodarskog rasta', rekao je Ćorić.

Škrgatić je objasnio kako iz perspektive Udruge poslodavaca najveći problem inflacija propisa i zakona, prekratki rokovi za javnu raspravu i neuvažanje mišljenja poslodavaca. Financijsko bi tržište obogatio mikrofinanciranjem, koje je potrebno i građanima i poduzećima.

Zaključno, Ivanov je rekla kako je cijeli sustav previše fokusiran na kredite i depozite. 'Građani traže sigurnost u štednji u devizama, posebice u eurima. Ta štednja ne odlazi u životna osiguranja ili investicijske fondove. Cijeli je segment nebankovne štednje zapušten', rekla je.