Dok u HDS ZAMP-u nakon pravomoćnosti AZTN-ova rješenja tvrde da su obeštetili 53 tvrtke isplativši im milijun kuna, diskriminirane tvrtke iz udruge HUVEL poručuju da su im tek vratili preplaćeno, a obeštećenje od nekoliko milijuna kuna još čekaju
AZTN je bio u pravu kada je 2009. godine kaznio HDS ZAMP zbog tržišne diskriminacije u prikupljanju naknada za reproduciranje autorskog djela za privatno korištenje, presudio je početkom tjedna Upravni sud.
Kako je nastala diskriminacija? U periodu od 2006. do 2009. godine ZAMP je tvrtkama koje su imale obavezu plaćati naknadu za robu koju uvoze (mp3 playere, usb stickove, memorijske kartice, hard diskove), a bile su članice udruge HUDNT(Hrvatska udruga distributera novih tehnologija), odobravao popust od 50 posto. Onima, pak, koje nisu bili članovi dotične udruge ZAMP je naplaćivao naknadu u punom iznosu, ili s daleko manjim popustima. Kako je iznos naknade bio značajan u ukupnoj cijeni proizvoda, a trgovačke marže vrlo male (5-10 %), nastala je tržišna nejednakost koju je AZTN dokazao, a Upravni sud i potvrdio.
'Naši proizvodi postali su preko noći nekonkurentni na tržištu. Poslovanje u neravnopravnom položaju izrazito je teško pa je, nažalost, određeni broj poduzetnika upao u probleme, a nekima je dodatno zakomplicirana situacija usred financijske krize. U svakom slučaju svi smo to negativno osjetili, a neki su morali i zatvoriti tvrtke', kazao je za Tportal Zoran Koprek, predsjednik udruge HUVEL (Hrvatske udruge uvoznika i distributera elektroničkih, informatičkih i telekomunikacijskih proizvoda).
Iako su HUVEL-ove članice tražile da se popusti izjednače, to se nije dogodilo sve do AZTN-ove odluke, nakon koje je svaka članica zasebno pokrenula tužbu za naknadu štete, odnosno za izgubljenu dobit u periodu nejednake tržišne utakmice. 'Koliko je svaka članica tražila, to vam ne mogu reći, jer je to stvar svakog poduzetnika osobno. No mislim da se sveukupno radi o nekoliko milijuna kuna', istaknuo je Koprek.
HUVEL ima dvadesetak članica, među kojima su Info Gama, Zola, MakroMikro i Koprekova tvrtka Koracell. Druga udruga, HUDNT, okuplja najveće distributere IT opreme kao što su M San grupa, Recro i KSU Company. Osnivač HUDNT-a je Slobodan Planinić, vlasnik male tvrtke W.S.P. koja je 2008. privukla pozornost javnosti kao neuobičajeno veliki donator HDZ-a (vladajućima je dodijelila čak 350.000 kuna), a prvi dopredsjednik je MSanov direktor Miroslav Huzjak.
'Stav većine tvrtki koje su tražile odštetu je da se ide u pravednu nagodbu, no znajući kakav je stav HDS ZAMP mislim da do toga neće doći. Oni će iskoristiti sve moguće pravne mehanizme, koji su im praktično neograničeni, i pokušati proces što više otegnuti. To pokazuje i njihova dosadašnja praksa, no sad kadje Visoki upravni sud potvrdio odluku AZTN nama barem počinje teći kamata na traženi iznos', rekao je predsjednik HUVEL-a.
I dok glasnogovornica ZAMP-a Marina Ferić Jančić tvrdi da pravomoćnost AZTN-ove odluke ne nalaže neko novo postupanje, oštećeni smatraju da ih tek treba namiriti.
'AZTN je presudila, a Upravni sud potvrdio, da je HDS ZAMP, samo je pitanje koliko. Vjerojatno će sudsko vještačenje utvrditi koliku je štetu koja tvrtka pretrpjela u periodu tržišne nejednakosti. I shodno tome donijeti odluku o iznosu koji HDS ZAMP mora namiriti.'
A što je s milijunom koji su od ZAMP-a već dobili? 'Oni su nam do sada vratili samo ono što smo preplatili, ne radi se tu ni o kakvom obeštećenju. AZTN je naložio da svi obvazenici imaju popust od 50%, i to retroaktivno. HDS ZAMP morao je vratiti preplaćene iznose svima nama koji smo plaćali naknadu bez popusta ili s popustom manjim od 50%'.
Za razliku od AZTN-a koji je donio odluku u njihovu korist, Koprek je posebno nezadovoljan Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK), koja je bila potpisnik ugovora s HDS ZAMP-om, a ni na koji način nije utjecala da se popusti izjednače. 'Isti ljudi koji su potpisali ugovor i omogućili takvo ponašanje HDS ZAMP-a još uvijek sjede u HGK-u i nisu snosili nikakvu odgovornost za ovako sramotan čin', rekao je Koprek, napominjuću da HGK nepoznavanjem općih principa tržišta nanosi štetu svojim članicama.
No ZAMP-u osim eventualne isplate oštećenim tvrtkama prava kazna tek slijedi. Prema starom Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja AZTN nije bio nadležan za izricanje kazni, nego Prekršajni sud, koji pak sa slučajem odugovlači već godinama. A dokaže li se tamo zlouporaba tržišnog natjecanja, kazna može iznositi čak 10 posto prihoda poduzetnika u godini prije prekršaja.
