Od ukupnog iznosa zajma gotovo polovina ili 79 milijuna eura odnosi na HŽ Infrastrukturu. Kreditni zahtjev HŽ Infrastrukture u najvećem dijelu se odnosi na investicije u željezničku infrastrukturu čiji je cilj poduprijeti povećanje kapaciteta i pouzdanosti pruge. Dio kredita u iznosu od 13,7 milijuna eura odnosi se na zbrinjavanja zaposlenika, njihovu obuku te na otpremnine.

Kamatna stopa za HŽ Infrastrukturu iznosi 0,44 posto, što će rezultirati uštedama u troškovima kamata u iznosu od 97 milijuna kuna za ukupno vrijeme trajanja kredita u odnosu na uvjete financiranja koje nude komercijalne banke, navode iz tvrtke HŽ Infrastruktura.

Napominju kako je razvojni cilj projekta poboljšanje razine usluge i dugoročna financijska održivost javnog željezničkog sektora u Hrvatskoj.

Navode kako je sama priprema zajma bila vrlo kompleksna i zahtijevala je intenzivan rad cijelog tima unutar HŽ Infrastrukture kako bi se zadovoljili vrlo visoki standardi i procedure Svjetske banke. Tim banke proveo je iscrpnu analizu te su za financiranje odabrani projekti koji su prioritetni, ekonomski najisplativiji i kojima će ostvariti najveće prednosti za željeznicu te za njezine krajnje korisnike. Tako je primjerice riječ o modernizaciji osiguranja na željezničko-cestovnim prijelazima, uklanjanju kritičnih točaka na prugama, remontu željezničkih mostova i tunela i određenih dionica pruga, osuvremenjivanju kolodvora i stajališta itd.

'Kombiniranjem bespovratnih sredstava iz fondova EU-a i zajmova razvojnih banaka za projekte koji ne ispunjavaju kriterije za financiranje iz fondova EU-a, postiže se najpovoljnija struktura izvora financiranja kojom će se u dužem roku povećati razina konkurentnosti i poboljšati stanje željezničkog sustava u Republici Hrvatskoj kao ekološki najprihvatljivijeg i najpovoljnijeg oblika kopnenog prijevoza', rekla je ispred HŽ Infrastrukture voditeljica projekta Iva Bakula.