Nogometna euforija koju je stvorio plasman hrvatske nogometne reprezentacije u finale Svjetskog prvenstva pogurala je domaću potrošnju. Najviše su profitirali trgovci i putničke agencije, no dio kolača potrošačke manije uzele su i domaće banke, koje smo upitali jesu li im rasli nenamjenski gotovinski krediti u razdoblju od 15. lipnja do 15. srpnja
Bankari naravno ne znaju na što je potrošen novac iz nenamjenskog kredita, pa rast kredita ne treba pripisivati samo Svjetskom prvenstvu i pričama o masama ljudi koji dižu kredite kako bi otputovali u Rusiju.
Iz Addiko banke doznajemo da je bilo klijenata koji su pokazali interes za put u Rusiju te da im gotovinski krediti stabilno rastu od početka godine.
'Kartična potrošnja također bilježi rast u odnosu na lanjski lipanj - vrijednost transakcija kartica u lipnju bila je pet posto viša nego lani', kažu nam u Addiku.
vezane vijesti
Od dobro upućenog izvora doznajemo pak da su i druge banke zabilježile fenomen veće potrošnje po karticama, što se da direktno povezati s nastupima naše nogometne reprezentacije:
'Nakon prolaska Vatrenih u četvrtfinale info telefoni su se užarili. Klijenti su masovno tražili povećanje limita na karticama, kako dnevnih tako i mjesečnih, što se da povezati s povećanom potrošnjom koju je izazvala 'nogometna euforija'', kaže naš izvor.
U Erste banci u posljednjih mjesec dana u odnosu na prošlu godinu rast plasmana gotovinskih kredita povećan je za 25 posto u volumenu i 80,4 posto u broju kredita, no oni to ne stavljaju u izravnu vezu sa Svjetskim prvenstvom.
'S obzirom na poboljšane uvjete gotovinskih kredita i osjetan rast cijelog tržišta, kao i činjenicu da je riječ o vrsti kredita za koju nemamo evidenciju o namjeni, teško je rast plasmana povezati izravno sa Svjetskim nogometnim prvenstvom. S druge strane, sigurno je da su Svjetsko prvenstvo, kao i planirani godišnji odmori, u određenoj mjeri utjecali na rast plasmana gotovinskih kredita', kažu u Ersteu.
U drugoj najvećoj domaćoj banci, Privrednoj banci Zagreb, kažu kako je potražnja za gotovinskim i brzim kreditima općenito dobra i kontinuirana - od početka godine ima ih 45 posto više. Za proteklih mjesec i pol ne navode točnu brojku, no kažu da je rast 'zamjetan'.
Javili su nam se i iz Raiffeisena te kažu kako tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva nisu ubilježili rast potražnje za ovom vrstom kredita. Inače, ukupni krediti stanovništvu porasli su do svibnja za 3,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, na 121 milijardu kuna, najvišu razinu od siječnja 2016., čime je nastavljen rast kreditiranja deveti mjesec zaredom.
Stopa rasta od 3,5 posto najviša je od 2011. godine, otkada su dostupni podaci, što ukazuje na postupan oporavak kreditne aktivnosti, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).
DOČEK NA KOPNU, MORU I ZRAKU
