Istovremeno, oni predviđaju i da će gospodarski rast u cijelom svijetu iznositi 2,7 posto, samo u SAD-u 2,5 posto, u eurozoni (državama članicama Europske unije koje dijele zajedničku valutu) 1,5 posto, a za isti postotak trebala bi zasebno ojačati njemačka ekonomija. Nešto niži rast, od 1,1 posto, trebala bi imati Francuska dok se, prema procjenama analitičara PwC-a, u eurozoni posebno izdvaja Irska s očekivanim ovogodišnjim gospodarskim rastom od 5,6 posto.

'U našoj publikaciji 'Svijet u 2050.' naveli smo da dugoročne procjene ukazuju na to da će u dogledno vrijeme Indija rasti brže od Kine zbog toga što starenje stanovništva i manji utjecaj efekta dostizanja snižavaju potencijal kineskog rasta', objašnjavaju u PwC-u. 'U posljednjem desetljeću, kineski se rast vrtio oko proizvodnje', dodaju analitičari i kažu kako je Indija, za razliku od Kine, neto uvoznik roba, ali je zato neto izvoznik u sektoru usluga. 'Ovo ukazuje na to da (indijska, op. a.) komparativna prednost leži u uslužnom sektoru i da bi se kratkoročne i srednjoročne poslovne prilike u Indiji mogle više usmjeriti u usluge.'

U brzorastuće će ući Nigerija i Vijetnam

PwC je ranije ove godine objavio svoju publikaciju u kojoj navodi svoje procjene gospodarskog rasta čak do 2050. godine za cijeli svijet i 32 države pojedinačno. Prema njima, svjetsko bi gospodarstvo u prosjeku do 2050. trebalo godišnje rasti oko tri posto. No nakon 2020. očekuju usporavanje globalnog rasta nakon što se 'stope porasta u Kini i nekim drugim većim rastućim ekonomijama približe dugoročno održivim razinama i nakon što uspori rast radno sposobnog stanovništva u većini velikih ekonomskih sila.'

Prema tim njihovim predviđanjima Kina bi 2028. godine trebala preuzeti svjetsku poziciju broj jedan od Sjedinjenih Američkih Država po veličini ekonomije. Ako se izuzme utjecaj kretanja tečaja, do 2050. bi se na poziciju broj dva u svijetu mogla probiti Indija.

Uz isti uvjet zanemarivanja utjecaja tečaja 'procjenjujemo da će nove rastuće ekonomije poput Meksika i Indonezije do 2030. biti veće od Ujedinjenog Kraljevstva ili Francuske dok bi Turska mogla premašiti Italiju'. 'U razdoblju do 2050. Nigerija i Vijetnam bi mogle biti brzorastuća velika gospodarstva', drže u PwC-u gdje dodaju i da Kolumbija, Poljska i Malezija imaju 'vrlo velik potencijal za dugoročan održivi rast'.

S druge strane, nedavna iskustva Rusije i Brazila pokazuju da relativno brz rast ne mora biti garancija za sve ekonomije s visokim potencijalom nego da se rast mora osigurati ulaganjima u infrastrukturu i poboljšanjima političkih, ekonomskih i pravnih institucija. Preveliko oslanjanje na prirodne resurse u nekim državama (Rusija, Saudijska Arabija, Nigerija) u gospodarskom rastu moglo bi u dugom roku ograničiti njihove mogućnosti za rast, upozoravaju analitičari.

Kakve su prognoze za europske zemlje?

Prema njihovim procjenama tako u iduća tri i pol desetljeća šanse za najjači rast imaju države poput već spomenutih Meksika, Indonezije, Nigerije, Vijetnama, ali i Bangladeša, Filipina, Pakistana i Južne Afrike. Za sve njih u PwC-u procjenjuju da bi im prosječan godišnji gospodarski rast mogao iznositi više od četiri posto.

Nasuprot tome, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Japanu, Španjolskoj i Nizozemskoj predviđaju rast niži od dva posto, a tek za nijansu viši rast očekuju u Rusiji (2,1 posto) i Kanadi (2,2 posto). Njemačka bi, prema tim predviđanjima, do 2050. trebala skliznuti sa sadašnje pete pozicije u svijetu na 10. mjesto, Italija s 12. na 18., Francuska s osme na 13., a Španjolska sa 16. na čak 26. poziciju.

Stručnjaci napominju i da će se 'razlika među tri najveće ekonomije (pr. Kina, Indija i SAD) i ostatka svijeta u idućih nekoliko desetljeća samo povećavati'.