Velik porast potrošnje lijekova za milijardu kuna od 2014. do 2017. vezan je i za rast BDP-a, ističe se u istraživanju. Svaki stanovnik Hrvatske tako na lijekove prosječno potroši 1257 kuna u godini.

Struktura potrošnje u 2016. pokazuje da su oni za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori činili 21 posto ukupno prodanih lijekova (obuhvaćeni su i izvorni lijekovi u skupini skupih). Ti lijekovi imaju iznimno značenje jer je posljednjih godina pojava zloćudnih bolesti učestalija.

Lijekovi koji djeluju na živčani sustav činili su 14,6 posto potrošnje, a s 13 posto slijede ih oni za kardiovaskularne bolesti.

U promatranom razdoblju rasla je potrošnja lijekova, ali su još više rasli prihodi farmaceutskih proizvođača te su u prosjeku veći za 1,5 milijardi kuna od ukupne potrošnje, navodi se u analizi.

U promatrane četiri godine ukupna potrošnja lijekova iznosila je 27,4 milijarde kuna, a prihod farmaceutskih tvrtki bio je 35,7 milijardi kuna.

Na tržište lijekova znatno utječe potražnja zdravstvenih institucija i njihova nemogućnost (najčešće bolnica) da podmire obveze prema dobavljačima (veledrogerijama i farmaceutskim tvrtkama). Godišnji iznosi nepodmirenih računa za lijekove rijetko su manji od pola milijarde kuna.

Zbog stalnog prekoračenja rokova obveze prema dobavljačima uglavnom podmiruju Vlada i Ministarstvo financija te zaduživanjem (na domaćem ili inozemnom financijskom tržištu) jednokratno smanjuju obveze bolnica za lijekove kada razina dospjelih nepodmirenih obveza prijeđe milijardu kuna.

Zaduživanjima se djelomice saniraju obveze koje se potom postupno akumuliraju unutar dvije do tri godine i ponovo dolaze do razine iznad milijarde kuna.

'Sudionici na tržištu lijekova, unatoč duljim rokovima naplate svojih potraživanja, strpljivi su jer znaju da će se i uz prekoračenje rokova dospijeća ipak naplatiti, uz uvećane troškove penala zbog prekoračenja rokova. Državne zdravstvene institucije ipak su glavni klijent s kojim vrijedi poslovati i koji vrijedi čekati jer je naplata potraživanja zajamčena i uz dobre marže. Te su institucije ujedno glavni uzrok problema koji nastaje zbog neodgovornog ponašanja, lošeg planiranja i upravljanja potrošnjom lijekova. HZZO se pritom ponaša prilično bezbrižno jer na kraju država, posredovanjem Ministarstva financija, podmiruje sve obveze', naglašava se u analizi Instituta za javne financije.

Iako u sektoru posluje više od 30 poduzeća, deset najvećih u 2017. ostvarilo je više od 90 posto prihoda cijelog sektora i u njima radi više od 90 posto ukupno zaposlenih u tom sektoru. Lani je ukupni prihod farmaceutske industrije iznosio oko osam milijardi kuna.

Prema ostvarenim prihodima ističu se Pliva (4,6 milijardi kuna), Jadran galenski laboratorij, JGL (634 milijuna kuna) i Belupo (713,6 milijuna kuna). Vodeći farmaceutski proizvođači i veledrogerija su od 2014. do 2017. ostvarili prosječnu dobit od oko 400 milijuna kuna.