Aktivnost u gospodarstvu eurozone smanjena je u srpnju, odražavajući pad u industriji i stagnaciju u uslužnom sektoru zbog smanjivanja osobne potrošnje pod pritiskom visoke inflacije, pokazalo je u petak istraživanje S&P Globala.
Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone pao je u srpnju za 2,6 bodova u odnosu na lipanj, kliznuvši na 49,4 boda, utvrdio je S&P Global.
Vrijednosti niže od 50 bodova signalziraju pad aktivnosti.
"Čini se da će gospodarstvo eurozone pasti u trećem tromjesečju pasti budući da je poslovna aktivnost u srpnju smanjila, a pokazatelji koji signaliziraju trendove nagovješćuju pogoršanje u nadolazećim mjesecima", rekao je poslovni ekonomist S&P Globala Chris Williamson.
vezane vijesti
"Kada se izuzmu pandemijski mjeseci, pad u srpnju prvi je signal PMI-a od lipnja 2013. godine koji ukazuje na pad gospodarstva, po tromjesečnoj stopi od 0,1 posto", dodao je Williamson.
Aktivnost u uslužnom sektoru gotovo je stagnirala, prema padu indeksa na 50,6 bodova, najnižu razinu u petnaest mjeseci.
Građani zbog rasta troškova života troše samo na osnovne usluge, pa je indeks novih narudžbi u uslužnom sektoru pao na 48,4 boda, najnižu razinu od veljače prošle godine, ocrtavajući pad potražnje.
Aktivnost u industriji pala je prvi puta u više od dvije godine, a menadžeri ukazuju na gomilanje zaliha bez presedana zbog slabije prodaje.
"Proizvodnja će vjerojatno morati biti smanjena zbog prilagodbe kompanija slabijoj potražnji, nagađa Williamson.
Menadžeri su pesimistični u procjenama za sljedećih 12 mjeseci, pokazalo je istraživanje.
"Poslovna očekivanja za idućih 12 mjeseci spustila su se razinu kakvu smo rijetko imali priliku vidjeti u proteklom desetljeću, zbog pojačanih strahovanja za gospodarske izglede, potaknutih djelimice zabrinutošću za opskrbu energentima i inflacijom", rekao je Williamson.
Dodatni su razlog za strah postroženi uvjeti financiranja, dodao je ekonomist S&P Globala.
Europska središnja banka podigla je pak kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju, unatoč slabljenju potražnje koje bi u normalnim okolnostima bilo okidač za ublažavanje monetarne politike, a viši troškovi zaduživanja nužno će pojačati opasnost recesije, naglašava Williamson.
Tračak nade ulijeva mu tek kontinuirano izraženo usporavanje rasta prodajnih i cijena sirovina, koje bi trebalo rezultirati nižom inflacijom, napominje.
