Tako je u odnosu na kraj drugog tromjesečja 2015. godine vanjski dug za 5,36 milijardi eura niži, ubrzavši stopu godišnjeg pada na dvoznamenkastih 11 posto. Tijekom prvih šest mjeseci ove godine razina ukupnog bruto inozemnog duga smanjena je za 2,1 milijardu eura što je za 4,6 posto niže u odnosu na kraj 2015.

Najveći doprinos godišnjem smanjenju bruto inozemnog duga došao je od komponente drugih monetarnih financijskih institucija čiji je dug koncem lipnja iznosio 5,4 milijarde eura. Uz mjesečni pad od 311 milijuna eura (5,4 posto), dug ovog sektora je zabilježio rekordni pad na godišnjoj razini (niži je za 2,7 milijardi eura u odnosu na lanjski lipanj odnosno 33,5 posto), potvrđujući nastavak razduživanja bankarskog sektora koji datira od svibnja 2012. godine.

Tijekom prvog polugodišta, dug drugih monetarnih financijskih institucija smanjio se za 707 milijuna eura te je u odnosu na kraj prošle godine niži za 11,5 posto. Potonje je posljedica još uvijek slabe potražnje za kreditima na domaćem tržištu, što u uvjetima i razmjerno visoke domaće likvidnosti podržava daljnje razduživanje bankarskog sektora prema inozemstvu.

Istovremeno, značajan doprinos smanjenju vanjskog duga došao je od sektora opće države čiji je bruto inozemni dug krajem promatranog mjeseca iznosio 15,1 milijardi eura. Uz blagi mjesečni rast od 96 milijuna eura (0,6%) zabilježen je i četvrti mjesec zaredom godišnji pad bruto inozemnog duga komponente opće države (za 1,2 milijardu eura odnosno 7,3%).

U odnosu na kraj 2015. inozemni dug opće države je niži za 804 milijuna eura ili 5,1 posto. Promatrajući u širem obuhvatu, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora (koja između ostalog, obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava) krajem lipnja je iznosila 18,4 milijardi eura. Time je uz mjesečni i godišnji pad (od 1 posto odnosno 6 posto) udio javnog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu kliznuo na od 42,3 posto (0,6 postotnih poena niže nego koncem 2015.).

Razduživanje države rezultat je poboljšanja u fiskalnim kretanjima, pri čemu je pozitivan doprinos na prihodovnoj strani došao od solidnih ostvarenja u turizmu, uz istovremeno smanjenje rashoda (zbog privremenog financiranja te ograničene proračunske potrošnje tijekom razdoblja tehničke Vlade). Također, niži vanjski dug sektora opće države podržan je i činjenicom da je odgođeno izdanje državne obveznice na inozemnom financijskom tržištu

U istom promatranom razdoblju ostali domaći sektori (čiji bruto inozemni iznosi 16 milijardi eura) smanjili su razinu duga za 447 milijuna eura ili 2,7 posto u odnosu na kraj prošle godine. Šesti mjesec zaredom zabilježili su i pad duga na godišnjoj razini (za 444 milijuna eura ili 2,7%).

Obzirom na razduživanje financijskog sektora te spomenuta poboljšanja u fiskalnoj statistici, udio bruto inozemnog duga u BDP-u se koncem lipnja spustio na najnižu razinu od trećeg tromjesečja 2009. godine. Uz predviđeni nastavak rasta gospodarstva u ovoj godini, očekujemo da će bruto inozemni dug do kraja 2016. ostati na razinama ispod 100 posto BDP-a.