Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupan bruto inozemni dug nastavio je s padom i na samom početku drugog tromjesečja. Isključivši kružna inozemna ulaganja, ukupan bruto inozemni dug Hrvatske na kraju travnja iznosio je 42,8 milijardi eura odnosno 276 milijuna eura manje nego na kraju prošle godine
Smanjenje inozemnog duga u prva četiri mjeseca dominatno je posljedica smanjenja obveza banaka prema inozemnim vjerovnicima. Naime, banke su u prva četiri mjeseca smanjile inozemnu pasivu za 400 milijuna eura pa stanje njihova duga na kraju travnja iznosi 10,3 milijarde eura.
U promatranom razdoblju dug države smanjen je za 247 milijuna eura na 10,3 milijardi eura. Smanjenje stanja duga države posljedica je podmirenja obveze po dospjeloj euroobveznici, uz istovremeno činjenicu da je država svoje potrebe za refinanciranjem na početku ove godine podmirivala izlaskom na domaća tržišta kapitala.
Ostali domaći sektori (pretežno trgovačka društva i nebankarske financijske institucije, uključujući HBOR) u razdoblju od siječnja do travnja 2010. povećali su stanje svojih inozemnih obveza za 334 milijuna eura. Stoga je ukupan inozemni dug ostalih sektora krajem travnja iznosio nešto manje od 21,7 milijardi eura. Od navedenog iznosa najveći dio odnosno 10,8 milijardi odnosi se na ostala trgovačka društva, pet i pol milijardi na javna i mješovita trgovačka društva, a 5,1 milijarda eura na nebankarske financijske institucije. Pritom je rast duga isključivo posljedica porasta obveza javnih i mješovitih trgovačkih društava (358 milijuna eura) te ostalih trgovačkih društava (256 milijuna eura) jer su sve ostale potkategorije bilježile smanjenje stanja svojih obveza.
Struktura inozemnog duga na kraju travnja u odnosu na kraj 2009. blago se promijenila. Udio ostalih sektora ponovno je premašio 50 posto (50,7 posto) zahvaljujući padu udjela države sa 12 posto na 11,5 posto te padu udjela banaka sa 24,8 posto na 24 posto. Međutim dug javnog sektora na kraju travnja u odnosu na kraj prosinca 2009. blago je povećan za 56 milijuna eura (na 12,3 milijardi eura), a dug privatnog sektora za 330 milijuna eura te iznosi 30,5 milijardi eura.
U nastavku 2010. analitičari RBA očekuju rast inozemnog duga, pri čemu će se stanje duga države povećati zbog srpanjskog izdanja međunarodne obveznice denominirane u dolarima, a ne isključuju ni mogućnost izlaska države na inozemna tržišta kapitala do kraja godine. Izgledan je rast zaduživanja kvazidržavnih poduzeća, a potražnja za vanjskim izvorima financiranja ostalih privatnih trgovačkih društava i dalje je relativno skromna s obzirom na ograničene mogućnosti poslovanja hrvatskih poduzeća.
