Zbog dužničke krize u eurozoni raste broj insolventnih poduzeća u Europi, što je u prošloj godini ugrozilo 1,5 milijuna radnih mjesta u zapadnoj Europi, te njih 230 tisuća u istočnoj i srednjoj Europi, pokazalo je najnovije izvješće
Prošle je godine u 15 'starih' članica Europske unije, te u Norveškoj i Švicarskoj zabilježeno 174.917 insolventnih poduzeća, što je 0,3 posto više nego u 2010., izvijestila je u godišnjem izvješću o insolventnosti tvrtka za poslovne informacije Creditreform.
Trećina njih bavi se pružanjem usluga, ističu u Creditreformu.
Takva situacija ugrozila je prošle godine u toj regiji čak 1,5 milijuna radnih mjesta. U 2010. ugroženo ih je 1,4 milijuna a u 2009. rekordna dva milijuna, pokazuje izvješće.
Ukazuju pritom na razlike među pojedinim zemljama, pa je tako u Grčkoj broj insolvetnih poduzeća u prošloj godini poskočio na 27,3 posto, u Španjolskoj za 18,7 posto, a u Italiji za 16,9 posto, dok je u Austriji smanjen za sedam, u Njemačkoj za 5,8 a u Francuskoj za tri posto.
U istočnoj Europi broj insolventnih poduzeća povećao se za čak 6,1 posto, na 39,423, pri čemu je taj rast velikim dijelom uvjetovan dužničkom krizom u zapadnoj Europi.
Većina slučajeva insolventnosti zabilježena je u sektorima trgovine i ugostiteljstva.
Najveći je skok zabilježila Bugarska, gdje se broj insolventnih poduzeća više nego udvostručio. U Sloveniji njihov se broj povećao za 32,4 posto a u Češkoj za 21,5 posto.
U Hrvatskoj se broj insolventnih poduzeća u prošloj godini smanjio za 3,4 posto, na 1.450.
Ukupno je u istočnoj i srednjoj Europi prošle godine insolventnost poduzeća ugrozila 230 tisuća radnih mjesta. U 2010. bilo ih je ugroženo 200 tisuća.
Ove bi se godine stanje s insolventnošću u Europi moglo dodatno pogoršati budući da srednje velika poduzeća često sa zakašnjenjem reagiraju na teškoće na financijskim tržištima, upozoravaju autori izvješća.
Analizirajući probleme s likvidnošću kao još jedan simptom krize, navode da je svaki četvrti njemački izvoznik u prošloj godini izvijestio o kašnjenju plaćanja klijenata iz Italije, Španjolske ili Portugala više od mjesec dana.
U slučaju istočne Europe situacija je daleko gora, pa je čak devet od 10 njemačkih izvoznika izvijestilo o kašnjenju plaćanja klijenata iz Rumunjske, Hrvatske, Češke i Mađarske.
