Dok predsjednik SAD-a Donald Trump u trgovinskom ratu s ostatkom svijeta igra toplo-hladno s carinama, prema Kini ipak ostaje neumoljiv. S najnovijom odlukom o povećanju carina na kinesku robu na ukupno čak 145 posto, otvara se pitanje hoće li sada nako zatvaranja 'američkih vrata' preusmjeriti jeftinu kinesku robu u Europu, što bi se moglo izrazito nepovoljno odraziti na domaću proizvodnju
Trgovinski rat između dvije najveće svjetske ekonomije, SAD-a i Kine, sve se više zaoštrava. Nakon što je Kina najavila protumjere i carine od 84 posto na američku robu, Washington je uzvratio dodatnim povećanjem carina od 125 posto (ukupno 145 posto), čime su troškovi kineskog izvoza u SAD znatno narasli.
Od iPhonea do antibiotika – sve 'made in China'
Kako Kina godišnje izveze robu u SAD vrijednu čak 438 milijardi dolara – najviše u kategorijama elektrotehnike, audiovizualnih uređaja i opreme – logika nalaže da će se velik dio tih proizvoda sada pokušati plasirati na druga tržišta. A jedno od najočiglednijih odredišta je Europa.
Veliki broj američkih tehnoloških divova, poput Applea i Tesle, proizvodi ili sklapa svoje proizvode upravo u Kini. Većina iPhone uređaja, primjerice, nastaje u kineskim pogonima, zbog čega sada podliježu visokim carinama. Apple je već najavio da će se djelomično prebaciti na proizvodnju u Indiji kako bi zaobišao američke carinske barijere.
No Kinu se ne može zaobići tako lako. Osim tehnologije, ona je i ključni dobavljač za farmaceutsku industriju – od antibiotika do kemikalija koje se koriste u proizvodnji lijekova. Iako farmaceutski proizvodi zasad nisu obuhvaćeni carinama, Trump je sada zaprijetio i tom sektoru.
I namještaj, obuća i odjeća također se proizvode u Kini i izvoze u SAD. I Bangladeš i Vijetnam, koji su pored Kine među najvažnijim zemljama proizvođačima tekstila, pogođeni su Trumpovim najavljenim carinama.
Strah od 'poplave' jeftine robe u Europi
Njemački Savez za vanjsku trgovinu (BGA) upozorava kako bi dio robe koja se više ne može isplativo izvoziti u SAD mogao završiti na europskom tržištu, piše Tagesschau. Predsjednik BGA-a Dirk Jandura ističe kako bi to moglo dovesti do iznenadne pojave velike količine jeftinih kineskih proizvoda u Europi, što bi moglo stvoriti ozbiljne probleme domaćim proizvođačima.
Sličan stav dijeli i Jürgen Matthes iz Instituta za njemačko gospodarstvo (IW), koji upozorava kako Europa već sada ima snažnu konkurenciju iz Kine, a s novim okolnostima ta će konkurencija postati još agresivnija.
EU razmatra carine i kvote kao obranu
Europska komisija već je najavila kako želi zaštititi europske industrije od "neizravnih posljedica preusmjeravanja trgovine". Moguća rješenja uključuju uvođenje uvoznih kvota – ograničenja količine robe koja se može uvesti – kao i nove carine na kinesku robu. No stručnjaci upozoravaju da bi takve mjere morale biti iznimno stroge kako bi imale stvarni učinak.
Opasnost ne prijeti samo Europskoj uniji. Zbog preusmjeravanja kineskog izvoza, europski proizvođači mogli bi izgubiti tržišne udjele i u zemljama u razvoju. Matthes upozorava da Kina već sada oduzima tržište europskim tvrtkama u tim regijama, a nova trgovačka dinamika mogla bi izazvati pravi cjenovni rat.
Wan-Hsin Liu s Instituta za svjetsko gospodarstvo u Kielu dodaje da će Europa teško izdržati takvu tržišnu utakmicu, iako su europski proizvodi često kvalitetniji. Velike razlike u cijenama mogle bi ipak natjerati potrošače da se okrenu jeftinijim, kineskim alternativama.