Stručnjaci koji poznaju islamski financijski sustav vjeruju da bi prihvaćanje islamskih bankarskih principa moglo biti pravi odgovor na kreditnu krizu koja je pogodila zapadne zemlje
Osnovna razlika između islamskog i klasičnog bankarstva je u tome što islamske banke ne smiju naplaćivati kamatu. Također, zabranjene su i spekulativne investicije kao što su hedging i trgovanje derivatima. U svakoj transakciji mora postojati neki stvarni proizvod, nešto što se kupuje i prodaje.
'Mi ne priznajemo pojam kamate, već ostvarujemo zaradu od trgovanja novcem', objašnjava za BBC Bambang Brodjonegoro iz Islamske razvojne banke. 'U islamskom bankarstvu novac služi isključivo u svrhu robne razmjene ili očuvanja vrijednosti, a ne za transakcije kojima se ostvaruje ekstra dobit', dodaje on.
Podjela rizika
Ako ne postoji kamata, kako banke i njihovi klijenti koji ulažu u njih svoj novac ostvaruju dobit? Budući da islamsko bankarstvo dopušta trgovinu i zaradu od trgovine, većina bankarskih proizvoda koncipirana je tako da se klijentima ne obračunava i ne naplaćuje kamata, već se umjesto kamate obračunava naknada. Za klijenta banke nema velike razlike jer je naknada na razini kamatnih stopa kakve naplaćuju ostale banke za iste ili slične proizvode.
U konkretnom slučaju, ako klijent kupuje automobil ili nekretninu, najprije banka kupuje taj proizvod, a potom ga prodaje klijentu po višoj cijeni, uvećanoj za trgovačku maržu banke. Klijent potom otplaćuje banci dug u dogovorenom razdoblju.
Jedan od glavnih principa islamskih financija je podjela rizika. Banka i osobe koje ulažu novac u nju dijele dobit ili gubitak od ulaganja. Tako je banka neposredno zainteresirana za uspješnost klijenta i aktivno sudjeluje u upravljanju njegovim poslovima. Na taj način plasmanom sredstava u neku tvrtku banka može ostvariti veću dobit od prihoda po osnovi kamata, ali je izložena i većem riziku.
Korist za širu zajednicu
Stručnjaci koji podržavaju islamske ekonomske principe ističu njihov osjećaj za jednakost te korist za širu zajednicu. Dok jedni vide islamski model kao alternativu, drugi ga vide kao komplementaran sustavu u zapadnom svijetu. Postoji uvriježeno mišljenje da je islamski način poslovanja ograničen uglavnom na arapske zemlje. Međutim, islamskim bankarstvom odavno se bave i najveće svjetske banke koje su osnovale posebne odjele ili tvrtke kćeri.
Uspješne islamske banke žele svoje poslove proširiti izvan prirodnog tržišta muslimanskih zemalja. One vjeruju da je sada idealno vrijeme za privlačenje nemuslimana koji vjeruju u vrijednosti islamske ekonomije.
