Juričić kaže, prijateljskim savjetom, da tko štedi novce na tekućem računu, da mu je bolje investirati u obveznice, ali ističe da pritom moraju biti svjesni da im novac neće trebati u sljedeće dvije godine. 'Ako je netko u biznisu, tada ciljate na nekih deset posto godišnje, a tada morate poznavati tržište i tehnologiju. Ne možete dati novac u posao u kojem niste, u protivnom biste izgubili sve ili nešto malo', rekao je Jurčić za HRT.

Kaže da su njemačke i američke obveznice uvijek u potražnji, nemaju velike prinose, ali tamo ljudi čuvaju novac. 'Kada gledamo ekonomsku i političku situaciju dvije godine – ako nema velikih katastrofa, za koje se nadamo da se neće dogoditi – vrlo su sigurne. Kada gledamo financijsku i ekonomsku situaciju u Hrvatskoj, jesmo mi na dnu Europe, ali smo stabilni na dnu Europe, tako da se ni tu neće ništa dogoditi', rekao je.

Što se tiče kamate, kaže da tu postoji taj psihološki efekt. 'Prve dvije godine da je prihvatljivo i druga je kamata. Da je prinos ispod tri posto, opet 50 posto ljudi koji će sada uplatiti ne bi uplatilo. Tako da je to jedna financijsko-psihološka procjena', rekao je Jurčić.

Kaže da svaki čovjek mora sam procijeniti u kojim transakcijama se osjeća dobro i sigurno. Smatra i da se kod jedne grupe ljudi stvorilo visoko znanje. 'Ne možete vi u jednoj zemlji imati puno dionica ako nemate puno poduzeća; puno efikasnih poduzeća koji brzo rastu pa trebaju dodatni kapital', dodao je.

Jurčić ističe da na tržištu kapitala postoje sposobni zaposlenici koji su na svjetskom nivou. 'Zbog nepostojanja dubine gospodarstva, nepostojanje dubine kapitalnog tržišta i dioničarske ekonomije, to nije ušlo u narod i nema s čime ući jer nemamo razvijenu ekonomiju, ne stvaramo trgovačka društva', rekao je za HRT.

Na pitanje zašto je sada došlo do prodaje obveznica, Jurčić je odgovorio: 'Prodaja dolazi kada želimo riješiti nacionalni problem, ostvariti nacionalni cij'.

Kaže da novac ide horizontalno, ali da bi prava stvar bila kada bi novac išao vertikalno. 'Znači da se spusti u gospodarstvo i da izgradimo neke pogone i što treba. I taj pogon nam koji je povećao efikasnost i tržišne kapacitete, BDP, uz iste kamatne stope, država ima veći prihod i onda nam otplaćuje te obveze', objasnio je.