Hrvatska svake godine u prosjeku u Rusiju izveze roba i usluga u vrijednosti nešto višoj od milijardu kuna, a istovremeno iz Rusije uvezemo roba i usluga vrijednih dvije milijarde kuna. U usporedbi s našim cjelokupnim izvozom, koji je u 2020. iznosio 111 milijardi kuna, to je kap u moru, no neke naše kompanije vrlo su jako izložene toj zemlji. Istražili smo kako na njih utječe kriza u Ukrajini, strahovanje od ruske invazije i moguće uvođenje sankcija
Trgovinski odnosi Hrvatske i Rusije su skromni, a trgovina s Ukrajinom još je slabija. Naš izvoz u ovu zemlju 2020. iznosio je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, nešto više od 400 milijuna kuna, a od njih smo kupili roba u vrijednosti od 280 milijuna kuna.
U slučaju rata Moskva neće izbjeći sankcije, koje su djelomično na snazi još od okupacije Krima 2014. godine, no ovaj put mogle bi biti puno gore i s jedne i druge strane.
Ako Zapad odluči ekonomski kazniti Vladimira Putina, govore aktualne procjene, Europa bi prošla jednako loše kao i Rusija. Najveći manjkovi našli bi se na tržištima plina, čije su zalihe u Europi već rekordno niske, ali i na tržištu nafte. Europa naime svaki dan iz Rusije uvozi 2,4 milijuna barela sirove nafte, što je manjak koji bi se teško nadoknadio. Još veći manjak nastao bi kad bi se uvele sankcije na naftne prerađevine, jer EU iz Rusije primjerice uvozi čak 85 posto dizela.
Od domaćih kompanija, velike zalogaje u Rusiji zagrizli su solinski AD Plastik, Pliva, Ericsson Nikola Tesla, Podravka, Atlantic grupa i Končar. Najveću izloženost Rusiji pritom ima AD Plastik jer u ovoj zemlji ima i dvije tvornice auto dijelova te je krajem prošle i početkom ove godine ugovorio nove poslove vrijedne više od 60 milijuna eura. AD Plastik je u Rusiji u 2020. ostvario prihode od 270 milijuna kuna, a na tržištu EU-a imao je prihode od milijardu kuna.
Prilikom objave rezultata za prvih devet mjeseci prošle godine, Marinko Došen, šef AD Plastika, izrazio je zabrinutost zbog poslovne situacije i pada narudžbi, ali ne zbog krize u Ukrajini, već nestašice poluvodiča na globalnoj razini.
Niti danas Došen nije zabrinut zbog Ukrajine:
'Napetosti na granici s Ukrajinom nisu utjecale na naše poslovanje i vjerujem da će tako i ostati. U protekle dvije godine na ruskom tržištu ugovorili smo više od 160 milijuna eura novih poslova i u našim su ruskim tvornicama u punom jeku pripreme za serijsku proizvodnju', kazao je za tportal.
Dodaje da ne očekuje nikakve negativne efekte poslovanja u Rusiji, što temelji na dobrim pokazateljima kupaca. Kaže i da je vrlo nezahvalno prognozirati što bi se dogodilo kad bi došlo do oružanog sukoba jer je to pretpostavka s puno nepoznanica.
'Vjerujem da do eskalacije sukoba neće doći. Naše ruske tvornice proizvode isključivo za rusko tržište, zapošljavamo lokalno stanovništvo i proizvodnja je maksimalno lokalizirana pa u tom smislu nemamo bojazni', zaključio je.
Bez straha su i u najvećem hrvatskom farmaceutu, Plivi, jer je izvoz lijekova zadnja stvar koju će netko staviti pod sankcije te one nisu nametnute ni 2014. godine, niti ih je itko uopće spominjao. Zbog istog razloga vjerojatno su mirni u Belupu i JGL-u, kompanijama koje također izvoze u Rusiju.
Nešto lošije mogla bi proći Podravka, jedna od rijetkih hrvatskih kompanija koja ima dozvolu za izvoz hrane u Rusiju, no oni nam nisu odgovorili na pitanja u kojoj mjeri bi ih mogao ugroziti eventualni rat i sankcije. Kako Podravka većinu prometa od 2,2 milijarde kuna ostvaruje u našoj regiji, dok u cijeloj istočnoj Europi prodaje robe za manje od 60 milijuna kuna godišnje, sasvim je jasno da bi preboljela taj udar bez puno poteškoća.
Preživjela bi i Atlantic grupa, a koja u Rusiji ima razgranatu distribucijsku mrežu i na tržištu bivšeg SSSR-a zarađuje nešto više od 2,6 posto ukupnih prihoda. Možda najbolje vijesti za naše poduzetnike stižu u petak iz Moskve, nakon izjave ruskog ministra poslova Sergeja Lavrova da, ako se Rusiju pita, rata neće biti, iako nije zadovoljan odgovorom NATO-a i SAD-a na njihove sigurnosne zahtjeve.
Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika i bivši šef Končara, kaže nam da nitko ne zna kako će izgledati eventualne sankcije, ali i da su moguće ne samo u slučaju rata, već i sporadičnih okršaja uz granicu.
'Sankcije će ići s obje strane, a američke i velike europske tvrtke na vrijeme će doznati kako će one izgledati i, što je još važnije, kako ih zaobići. Male zemlje, koje u tome ne igraju veliku ulogu, najviše će pretrpjeti, uvijek je tako. Nažalost, mogućnost sukoba postoji, a naši izvoznici i uvoznici jako su zabrinuti jer na stolu nije samo destabilizacija Ukrajine, već i ostalih zemalja SSSR-a', zaključuje Bago.