Gotovo deset godina nakon što je postala najmlađa članica Europske unije, Hrvatska ulazi u šengenski prostor, europsko područje slobodnog kretanja ljudi i roba. S ulaskom u Schengen 1. siječnja 2023. u povijest odlaze granične kontrole na kopnenim i pomorskim prijelazima, a na proljeće i u zračnim lukama.

O tome tko će imati najviše koristi od Schengena, kakve promjene će osjetiti građani, kakve gospodarstvenici i što su najveći izazovi sada za Hrvatsku na Eurotribini u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj govorili su ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, europarlamentarac Karlo Ressler, šef Udruženja putničkih agencija pri HGK-u Boris Žgomba, šef Udruge cestovnih prijevoznika Dragutin Kranjčec te Mislav Vučić ispred udruge Hrvatskih izvoznika.

Šef Udruženja putničkih agencija Boris Žgomba istaknuo je da će se ulazak u Schengen izrazito pozitivno odraziti na hrvatsku turističku industriju, posebice kad uzmemo u obzir da paralelno ulazimo i u eurozonu. Kako kaže, prvi koji će to osjetiti su oni koji će u siječnju ići na skijanje. Očekuje da će se veći broj ljudi iz eurozone, ali i izvan europskog područja sada lakše odlučiti za Hrvatsku kao željenu turističku destinaciju jer će biti manje komplikacija.

'Netko tko je na području Schengena je na području Schengena. Gosti odlaze tamo gdje je manje komplikacija. Netko iz Frankfurta se stoga lakše odlučivao za Italiju, nego za Hrvatsku. I oni koji slete u Frankfurt iz Azije, sad su kod nas', kazao je Žgomba te dodao da se samim time otvara prostor i za investicije. 'Turizam će se zasigurno podignuti na višu razinu', rekao je Žgomba.

'Svaki sat koji ćemo uštedjeti u ime hrvatskih prijevoznika koristit će kompletnom hrvatskom gospodarstvu, pa onda posredno i cijeloj Hrvatskoj', rekao je šef Udruge cestovnih prijevoznika Dragutin Kranjčec. Istaknuo je da i prijevoznici, kao i tvrtke izvoznici, ulaskom u Schengen očekuju velika poboljšanja.

Velik problem i dalje radna snaga

Da će Schengen zasigurno biti dobar za cjelokupno poslovanje, ali da ipak nije magični štapić koji će odjednom riješiti sve hrvatske probleme smatra Mislav Vučić. Velik problem će, kako ističe, i dalje u Hrvatskoj biti radna snaga koja je jedan od ključnih kriterija multinacionalnih kompanija kod investicija. Ipak, mišljenja je da ulazak u šengenski prostor donosi stabilnost, predvidljivost i jednostavnost.

Ministar Božinović kaže da je Hrvatska imala jedan mindset cijelo stoljeće, koji se sada polako (mora) promijeniti. 'Sad trebamo ići prema zakonskim rješenjima koja će neke stvari jasnije postaviti i otvoriti Hrvatsku za stranu radnu snagu što je moguće više', kazao je Božinović. Kao primjer je dao Njemačku koja je sada spremna nekome tko samo nekoliko godina boravi u toj zemlji dati državljanstvo, što je donedavno bilo nezamislivo.

Boris Žgomba dodao je da to nije samo hrvatski, nego u najmanju ruku europski problem. Kako kaže, činjenica je da je zbog tog problema pala i kvaliteta u uslužnim djelatnostima, ali i kako u uslužnim djelatnostima u cijeloj Europi ne radi domicilno društvo te kako se to gotovo sigurno neće promijeniti.

Drugi veliki izazov za Hrvatsku je čuvanje najduže kopnene granice Europske unije, ponajviše zbog velikih migracijskih pritisaka na EU u posljednjih nekoliko godina. Kako će Hrvatska sada čuvati vanjsku šengensku granicu, postavlja se pitanje kako će se to odraziti na stanovništvo iz nama susjednih zemalja. Ressler tvrdi da neće doći do značajnih promjena jer Hrvatska već sada provodi stroge kontrole na vanjskim granicama EU-a.

Novi informacijski sustavi ulaznica u eltni klub država

Da se neće puno promijeniti na granici sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom tvrdi i Božinović. Dotaknuo se i informacijskih sustava ETIAS i Entry/Exit koji će od putnika koji dolaze iz trećih zemalja tražiti posebnu autorizaciju prije ulaska u šengensko područje.

'Entry/Exit će omogućiti maksimalno praćenje ljudi koji ulaze u hrvatski prostor na 90 dana', istaknuo je te dodaje da je Hrvatska među tehnički najspremnijim zemljama za uvođenje tog sustava. Ressler dodaje da će uvođenje tih dvaju informacijskih sustava biti ulaznica u elitni klub europskih zemalja.

Kako ističe Božinović, Hrvatska je pri samom vrhu kad je riječ o učinkovitosti graničnih kontrola. Prošle je godine hrvatska policija tako provjerila 300 milijuna ulazaka. Ove godine samo u prvih deset mjeseci njih 275 milijuna, među kojima je u sustavu evidentirano ili je dobilo zabranu ulaska u državu 8000 ljudi.

Kad je pak riječ o (i)legalnim migracijama, Ressler ističe kako moraju postojati pravila, koja s jedne strane moraju biti humana, ali moraju i osigurati zaštitu i sigurnost državljana Hrvatske i EU-a. 'Azil u EU-u ne može biti rješenje za sve nepravde ovog svijeta. S obzirom na to da je bilo nekoliko spornih situacija na hrvatskim granicama u vezi s potencijalno nehumanim odnošenjem graničnih policajaca prema migrantima, Božinović je naglasio važnost neovisnog mehanizma nadzora nad radom hrvatske policije koji je Hrvatska uvela, te se shodno s tim policajci svakodnevno podučavaju o zaštiti ljudskih prava.

Sadržaj je dio projekta EU: solidarnost i oporavak koji se realizira u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.