Govoreći o sustavnoj deindustrijalizaciji Hrvatske u proteklih dvadeset godina, Jurčić je posebno naglasio negativne efekte monetarne politike. 'Ako uspoređujemo kretanje cijena u Europi i Hrvatskoj od 1994. do danas, razlika se kreće oko 50 posto', rekao je Jurčić, ističući da je neprilagođavanje tečajne i monetarne politike relativnom odnosu cijena stvorilo situaciju da se u Hrvatskoj ne isplati proizvoditi.

'Takva politika dovela je i do toga da se u tom razdoblju smanjio izvoz složenijih proizvoda, a povećao izvoz proizvoda niske razine složenosti', dodao je Jurčić.

Upozorio je da je posljedica deindustrijalizacije i rasta uvoza visok vanjski dug. 'Treba nam reindustrijalizacija jer u protivnom ćemo vraćati dugove imovinom, što bi moglo dovesti do toga da postanemo stranci u vlastitoj zemlji', upozorio je Jurčić, naglašavajući ulogu industrijske politike.

Negativne efekte politike čvrstog tečaja istaknuo je i Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta. 'Reindustrijalizacija se može provesti suprotnim političkim okvirom za gospodarstvo nego što smo ga dosad imali', rekao je Ferdelji, zalažući se za radikalnu promjenu fiskalne i monetarne politike. 'Jedini cilj fiskalne politike ne smije biti punjene budžeta, već ona mora bi usmjerena na poticanje proizvodnje', rekao je Ferdelji. Što se tiče monetarne politike, Ferdelji se zalaže za devalvaciju kune, ustvrdivši da se problemi na koje upozoravaju protivnici devalvacije mogu lako riješiti.

Posebno je naglasio potrebu radikalnih promjena u državnim poduzećima, kojima se, prema njegovim riječima, 'upravlja u najgorim manirima'. 'Tim poduzećima treba upravljati kao da se radi o privatnim tvrtkama', rekao je Ferdelji.

Petr Jonak, član Upravnog odbora najveće privatne zaklade u Češkoj, iznio je pozitivna iskustva Češke u kojoj je udio industrije u BDP-u 40 posto, a izvoz čini 85 posto BDP-a. Situaciju u  CEE regiji usporedio je s onom 90-ih godina prošlog stoljeća kada je bilo potrebno preorijentirati se s istočnih tržišta na zapadna, a danas je to potrebno učiniti od zapadnih prema dalekoistočnima i velikim tržištima u razvoju poput Kine, Indije i Rusije.

Češka to namjerava napraviti izradom i implementiranjem nove strategije s ciljem vraćanja u prvih 20 najkonkurentnijih država na svijetu pri čemu su ključni elementi 'tri i', institucije, infrastruktura i inovacije. Zadnju sveobuhvatnu strategiju, napomenu je Jonak, Češka je imala 2004.

Petar Stipetić, predsjednik Uprave holdinga Đuro Đaković, ukazao je na problem loše poduzetničke klime. 'Pravih poduzetnika je jako malo i trebamo učiniti sve da im stvorimo priliku da svoje potencijale provedu u djelo', naglasio je Stipetić.